Objavljen prijevodni blok: Nevidljivi čovjek i Otok doktora Moreaua

0
119

 

Objavljen prijevodni blok: Nevidljivi čovjek i Otok doktora Moreaua

NA INTERNETU U NOVOM PRIJEVODU BESPLATNO DOSTUPNA DVA WELLSOVA ZF KLASIKA

 

Projekt Besplatne elektroničke knjige obogatio je svoju ponudu prijevodnih naslova s dva klasika Herberta Georgea Wellsa, začetnika žanra znanstvene fantastike, u novom prijevodu Kristine Vlašić: Nevidljivi čovjek i Otok doktora Moreaua

 

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] (elektronickeknjige.com) nove prijevode dva ZF klasika Herberta Georga WellsaNevidljivi čovjek i Otok doktora Moreaua – koje potpisuje Kristina Vlašić.

Wells je bio plodan pisac u mnogim žanrovima, iako je danas najpoznatiji kao „otac znanstvene fantastike“ (1866 – 1946). Napisao je brojne romane, pripovijetke, satire, biografije i društveno angažirane rasprave i članke (bio je socijalist i s vremenom je postajao sve skloniji pacifizmu, mada ne i početkom Prvog svjetskog rata) te je navodno rado polemizirao o Darwinovoj teoriji evolucije, koju je kao školovani biolog gorljivo zagovarao. Bio je i jedan od najvažnijih britanskih zagovornika društvenog progresivizma i socijalističkih doktrina.

Već je tijekom njegova života postalo jasno da će mnoga njegova djela nagovijestiti stvarne događaje, poput romana Otok doktora Moreaua (1896) koji je nagovijestio razvoj genetike, Vremenskog stroja (1895) i Nevidljivog čovjeka (1897) u kojem će se otvoriti zanimljiva pitanja na polju fizike te Rata svjetova (1898) i Rata na nebu (1907) koji su, iako pripadaju žanru znanstvene fantastike, nagovijestili budućnost agresivnog razvoja vojne industrije i utrke u naoružanju.

U većem broju djela Wells je društveni kritičar, a ta je dimenzija njegova umjetničkog rada bila i najbolje prepoznata za njegova života. Romani Kipps: Priča o jednostavnoj duši (1905) i Povijest gospodina Pollyja (1910) dickensovskih su kvaliteta, uz nezanemarivu količinu komike.

Godine 1936. napisao je scenarij za film snimljen po predlošku njegova romana Oblik stvari što dolaze.

Unatoč povremenim političkim otklonima i dominaciji mračnih i pesimističnih tema potkraj stvaralaštva, kod Wellsa dominira liberalni optimizam, kritika i odbacivanje viktorijanskih uzusa i propitkivanje etičkih i seksualnih normi ukorijenjenih tijekom 19. stoljeća.

Za svoj izniman doprinos književnosti čak je četiri puta bio nominiran za Nobelovu nagradu, iako je (navodno zbog svojih tada preradikalnih stavova) nikad nije osvojio.

Njegov Nevidljivi čovjek objavljen je 1897. godine, isprva kao niz tekstova što su jednom tjedno izlazili u časopisu Pearson’s Weekly, a tek onda kao klasična ukoričena knjiga. Bilo je to djelo za koje su i najžešći Wellsovi kritičari priznali da je izvrsno, neobičan spoj horora s komičnim elementima, te jedno od prvih djela iz kojeg se u literaturi i kasnije na filmu razvio tipizirani lik briljantnog znanstvenika nesposobnog za nošenje s najbanalnijim životnim problemima.

Roman govori o mladom znanstveniku Griffinu koji usprkos svojoj genijalnosti živi u bijedi i beznađu dok mu na um ne padne briljantna zamisao – kad bi postao nevidljiv riješio bi se svih egzistencijalnih problema. Jednog dana mu to doista pođe za rukom i baš kad se čini da je sve riješeno – problemi tek počinju. Griffinova nevidljivost je konačna i više se ne može vratiti na staro. Da sve bude još gore mladić je nevidljiv samo kad je posve gol, što je u hladnoj Engleskoj prilično neizvedivo. Ništa ne ide po planu – ukrade li novac ljudi oko njega vide novčanice koje lebde zrakom, pojede li štogod neprobavljena hrana se nazire u nevidljivom želucu… Od svih muka nevidljivosti Griffin kroz roman tone u sve veći jad i agresiju dok se u jezivoj završnici ne pretvori u posve pomahnitalo neljudsko čudovište.

O tome koliko je roman bio popularan ne samo kod običnih čitatelja, već i u znanstvenoj zajednici govori nikad službeno potvrđeni podatak da su neki ugledni profesori s University of Cambridge doista nabavili opremu i otpočeli eksperimentirati na takozvanom „smanjenju vidljivosti predmeta“ – kao temelj im je poslužila upravo Wellsova teorija o tome kako postići nevidljivost.

Wellsov Otok doktora Moreaua objavljen je 1896. godine, izazvavši buru rasprava i kritika, kako znanstvenih tako i moralnih. Bilo je to vrijeme kad je područje genetike još bilo u povojima, a Darwinova teorija evolucije osuđivana kao „sotonska ideja koja je dokinula Boga“. Wells koji je i sam bio biolog i pristaša Darwinovih ideja nazivan je „bezbožnikom“, „vražjim pomoćnikom“, te još mnogim pogrdnim imenima, iako je bilo jasno da radnja romana može biti samo plod mašte.

U romanu prvi od dvojice glavnih likova, doktor Moreau, na pustom otoku kirurškim zahvatima pretvara životinje u neobična stvorenja koja prestaju biti životinje i postaju niskointeligentna, nakazna inačica ljudskih bića. Moreau nije samo njihov stvoritelj, on je ujedno i njihov samoproglašeni bog. Spletom okolnosti Moreau i njegov pomoćnik odlučuju iz bespuća oceana spasiti brodolomca Edwarda Prendicka kojeg dovode na otok. Njegovim dolaskom život svih stanovnika krene u posve neočekivanom smjeru i nastane potpuni kaos u kojem se granice između „životinjskih“ nagona i „uzvišene“ ljudskosti nepovratno izbrišu…

Otok doktora Moreaua je po podacima mnogih svjetskih književnih časopisa rangiran među najčitanija djela dvadesetog i dvadesetprvog stoljeća, Hollywoodski studiji snimili su nekoliko zapaženih filmskih adaptacija, no možda je najbolja preporuka za čitanje ovog sf/horora izjava Stevena Kinga da ga je čitanje ovog romana svojom napetom atmosferom i neočekivanim obratima od početka do kraja držalo u stanju tjeskobne jeze.

Novi su naslovi dostupni u četiri najraširenija formata za e-knjige (HTML, ePub, PDF i MOBI), omogućujući online čitanje i/ili preuzimanje na vlastite uređaje, čime je zajamčeno optimalno čitateljsko iskustvo na svim trenutno postojećim računalnim uređajima, nezavisno od dijagonale zaslona na kojima se e-knjige čitaju, kao i mogućnost ispisa na kućnim pisačima. Novi naslovi su objavljeni uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here