AFORIZAM NA BOŠNJAČKI NAČIN

0
331
Foto: Kimberly Farmer - Unsplash

AFORIZAM NA BOŠNJAČKI NAČIN

 

Ekrem Macić: PANORAMA BOŠNJAČKOG AFORIZMA, Vlastito izdanje, Konjic, 2022. godine

Piše: Ivo Mijo Andrić

 

          Poznati bosanskohercegovački i evropski aforist Ekrem Macić, nakon obavljenog obimnog istraživačkog posla, priredio je i objavio zbornik Panorama bošnjačkog aforizma. U tu jedinstvenu knjigu pisaca kratke humorističke i satirične misli uvrstio je radove šezdesetak autora i autorica bošnjačke nacionalnosti. Većina njih rođeni su i žive, ili su živjeli u Bosni i Hercegovini, a preostali vode porijeklo, ili su nastanjeni u drugim državama svijeta. Zahvaljujući Macićevoj upornosti u prikupljanju i obradi njihovih bio-bibliografskih podataka i autorskih uradaka, svi su se oni našli na stranicama jedinstvene književne panorame koja svjedoči o bogatstvu aforističkog stvaralaštva duhovitog bošnjačkog naroda.

            U vrijeme jugoslavenskog socijalističkog samoupravljanja, u Bosni i Hercegovini sve dnevne i nedjeljne novine imale su na zadnjim stranicama rubrike humora u kojima su objavljivani aforizmi, epigrami i druge kratke duhovite misli i pošalice. U programima Radio-televizije Sarajevo bilo je više emisija humorističko-satiričkog sadržaja koje su uveseljavale narod i poticale ovu vrstu literarnog stvaralaštva. Mnogi poznati aforisti i humoristi stekli su afirmaciju pišući priloge za te zabavne stranice i emisije, ili uređujući njihove sadržaje (Ivan Gavrilović, Nikola Škrba, Veljko Šijakov, Enver Mehmedbašić, Vlado Dijak, Nedeljko Opančić, Zuko Džumhur, Momčilo Dragičević, Milovan Jevtović i drugi). Od početka sedamdesetih godina objavljivao sam u njima aforizme, epigrame  i druge humorističke priloge zajedno sa drugim autorima, i s nostalgijom se prisjećam toga vremena kad se humor cijenio i materijalno podupirao i vrednovao. Reći ću samo da se za svaki objavljeni aforizam ili epigram u to doba isplaćivao autorski honorar, a za objavljenu knjigu neki su aforisti dobivali iznose od kojih se mogao kupiti pristojan rabljeni auto.

          Danas su, nažalost, aforisti i humoristi ostali bez humorističkih rubrika u listovima i emisija u radijskim i televizijskim programima, a njihov rad i stvaralaštvo ne samo da se ne vrednuje novčanim honorarima, već se sustavno bagateliše i potiskuje sa javne i društvene scene. Zato su autori prinuđeni da knjige humora i aforizama objavljuju vlastitim novcem i da besplatno nude portalima, listovima i časopisima svoje radove kako bi ih stavili na uvid široj javnosti i ljudima koji vole humor, smijeh i veselje. Na taj način oni doprinose potiskivanju tuge sa individualne i društvene scene koja se namnožila u groznom ratnom i nestabilnom poratnom vremenu. Najveće zasluge za takvo katastrofalno stanje kod nas i u svijetu imaju loše politike i još lošiji političari koji su ubili u pojam, kako generacije na odlasku, tako i one koje tek dolaze.

         Koliko su humor, satira i općenito društvena kritika danas podcijenjeni i poniženi u novonastalim državama na tlu bivše SFRJ, najbolje potvrđuju primjeri zbornika i antologija kakva je i ova Panorama bošnjačkog aforizma, koji su objavljeni u autorskom izdanju i sredstvima njihovih priređivača. Sramotno je to za mlade tzv. demokratske države i njihove vlasti koje se plaše vedre i zdrave šale na svoj račun i odbijaju poticati tu vrstu književnog stvaralaštva. Na taj način pokazuju koliko im nije stalo do kulture dijaloga i do drugačijeg mišljenja ljudi koji su govorni glas naroda kome pripadaju, i koji im na izborima osiguravaju političke funkcije i neograničenu društvenu moć.

        Priređivač Panorame bošnjačkog aforizma učinio je golem napor u traganju za autorima koje je rat prognao iz njihovih domova, a varljivi poratni mir raselio u druge zemlje diljem Evrope i svijeta. Do imena i radova nekih od njih došao je uvidom u do sada objavljene zbornike i antologije na našim prostorima, a imena i aforizme mnogih pronašao je na stranicama starih dnevnih i nedjeljnih novina ili putem interneta. Tek manji broj veterana aforističke misli stavio mu je na uvid svoje do sada objavljene knjige. U bibliotekama ih je teško mogao pronaći jer balkanske biblioteke rijetko otkupljuju takvu vrstu štiva.

        Treba reći da među Bošnjacima koji su na daleko poznati po vicevima i pošalicama na svoj račun,  relativno mali broj književnika piše aforizme i druge kratke misli. Teško je tome pronaći pravi razlog, ali on svakako leži i u činjenici da su pripadnici muslimanskog odnosno bošnjačkog naroda kao posebna nacija priznati tek početkom sedamdesetih odnosno devedesetih godina prošloga stoljeća. Od toga vremena počeli su se javljati novi autori koji su uz poeziju i prozu  zapisivali i kratke aforističke i epigramske misli. Koliko su u tome uspješni potvrđuju aforizmi koje prepisujem iz Panorame, uz navođenje imena njihovih autora i autorica.

  • Moja država ima lice i naličje. I liči i ne liči na državu. /Abdulah Alić Lono/
  • Bosna u srcu, srce u parama, pare u Švicarskoj. /Sadik Alić/
  • Što je život skuplji, karakter je jeftiniji. /Ismet Alijagić/
  • Oženio je penzionerku. Lakše im u dvoje gladovati. /Seid Alikadić/
  • Na moj račun se možete šaliti svugdje, samo ne u banci. /Avdo Bašić/
  • Najviše me strah istina u koje niko ne sumnja. /Nermana Begagić/
  • Nemamo mi podzemlje. Sve je među nama. /Sedina Brkić/
  • Prazne priče ne dolaze uvijek iz praznih glava. /Kasim Čustović/
  • Ko se zadnji smije obično sjedi u prvim redovima. /Abdulah Daul/
  • Mnogi su otupjeli gledajući stvari samo iz svog ugla. /Šefik Dautović Fiko/
  • Bolesnima prilazite samo sa zdrave strane. /Ismet Dedić/
  • Okružiti se praznoglavcima je pravo osiguranje protiv potonuća. /Mirsad Đulbić)
  • Što si manje autor, to si veći autoritet. /Sead Fetahagić/
  • Manje košta ako učite na tuđim greškama. /Fadil Hadžić/
  • Kopirati budale mogu samo originali. (Asaf Beg Hadžihuseinović/
  • To je pravi političar – laže na sva usta. /Abdurahman Halilović Ahil/
  • Lijevo-desno nigdje moga – klana. /Alija Hodžić/
  • Zagađenost prirode se ne vidi od smoga. /Džeilana Honić/
  • Poznajem ih kao svoj džep. Nema ništa u njima. /Sead Honić Hona/
  • Narod je dobio što je tražio. Izgubio je što je imao. /Suno Kovačević/
  • Samo zrelog čovjeka nagriza crv sumnja. /Ekrem Macić/
  • Ne izlazi više van sebe. Ne zna hoće li se vratiti. /Enver Enko Mehmedbašić/
  • Greške nam mogu pripisati i nepismeni. /Salih Mulalić Cakan/
  • Izgubio sam prijatelja. Ko ga nađe neka ga se dobro čuva. /Muharem Omerović/
  • Ni jedan rat nije počeo iz čista mira. /Dinko Osmančević/
  • Povoljno širim glasine da ste dobri ljubavnici. /Habiba Biba Ramović/
  • Nisu baš svi svoji. Ima tu i naših. /Ismet Salihbašić/
  • Ako je u radu spas, male su mi šanse. /Esma Sarić/
  • Ne vraća se na selo. Duboko zabrazdio u gradu. /Ismet Smajlović/
  • Gdje se bogatstvo stiče, prijateljstvo se gubi. /Samija Slatina/

        Tematska širina, misaona dubina, humorna vedrina i leksička oštrina potvrđuju  snagu i neupitnu vrijednost bošnjačke aforistike. To je svrstava u povlašteni krug evropske aforističke misli koja doživljava procvat u dvadeset prvom stoljeću. Posebno se to vidi i osjeti u državama nastalim na prostorima bivše Jugoslavije na kojima se u posljednjih dvadesetak godina javila plejada novih pisaca aforizama, epigrama i drugih kratkih humoristično-satiričnih misli. Oni su budućnost ove vrste pisanja koja će, uvjeren sam, vratiti dostojanstvo aforizmu kakvo je imao u antičkoj Grčkoj – zemlji svoga nastanka.

 

Buy Me A Coffee

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here