SVIJET FOTOGRAFIJE: Tema – Protest

0
159

Autor fotografije: John Dominis, izvor fotografije: Wikipedia

 

U kolumni „Svijet fotografije“ pisat ćemo o povijesnim fotografijama na kojima su zabilježeni jedinstveni događaji u ljudskom društvu. Pisat ćemo o fotografijama koje nisu značajne ne samo za kulturu nego i sve aspekte ljudskog djelovanja. U svojoj kratkoj povijesti fotografija se dotakla svih ljudskih djelatnosti i time je postala dio našeg života i objektivni promatrač povijesti. Kroz objektiv promatrati ćemo povijesne događaje koji su nam ostali kao opomena za buduće generacije. Predstavit ćemo fotografije kojima su zamrznuti povijesni trenuci jedinstveni u ljudskoj povijest. Nastojat ćemo iznijeti zanimljivosti i detalje o povijesnim fotografijama. Iako je za razliku od drugih umjetnosti fotografija mlada, ostavila je neizbrisiv trag u svim društvenim aspektima i pojavila se na sceni kao jedinstven fenomen u ljudskoj kulturi. Tijekom povijesti fotografija je bila uzrok mnogih kontraverzi, burnih emocija, propitkivanja, nevjerojatnih osjeća, ushićenja, pobuna i drugih pozitivnih ili negativnih reakcija. Fotografija je oduvijek samo nijemi i objektivni svjedok ljudske povijesti. Na čovjeku je hoće li ju tumačiti subjektivno ili će na zaustavljeni trenutak gledati kao opomenu ili čudo života.

 

Svijet fotografije započinjemo s temom „Protest“ i fotografijom koja je zapamćena kao jedna od kontraverznijih fotografija u povijesti sporta, koja je nadišla sam sport – uzdignute šake na dodjeli medalja na Olimpijskim igrama 1968. godine.

Na ljetnim Olimpijskim igrama u gradu Meksiko (Mexico City) 1968. godine, atletičari Tommie Smith i John Carlos protestirali su protiv rasizma u SAD-u uzdignutim šakama na kojima su imali rukavice. Protestirali su nakon što su osvoji medalje. Smith je osvojio zlatnu, a Carlos brončanu medalju na 200 metara. Protest je održan samo nekih mjesec dana nakon što je ubijen Martin Luther King mlađi koji je bio vođa mirovnog pokreta za ravnopravnost ljudi bez obzira na boju kože. Događaj se dogodio u jeku buđenja građanskih prava u SAD-u zbog neravnopravnosti i rata u Vijetnamu. Smith i Carlos vidjeli su priliku na Olimpijskim igrama da ukažu na nepravedan tretman tamnoputih osoba ne samo u SAD-u nego i u cijelom svijetu. Nakon protesta bili su suspendirani iz momčadi. Na fotografiji je vidljivo da svatko nosi jednu rukavicu. Razlog tome je što je Carlos zaboravio ponijeti svoj par stoga im je Peter Norman predložio da svatko ima jednu.

Treća osoba na podiju je Australac Peter Norman. Kasnije je bio kritiziran jer nije salutirao zajedno sa Smithom i Carlosom, ali je u znak podrške nosio isti bedž (projekta za ljudska prava – The Olympic Project for Human Rights (OPHR)). Smith i Carlos su obavijestili Normana što će učiniti prije dodjele i on ih je podržao u tome. Australski atletičar kod kuće nije naišao na odobravanje podrške protesta jer je u to vrijeme Australija vodila svoju diskriminacijsku politiku prema ljudima koji nisu bili bijele boje kože.

Carlos je jednom rekao da je to bio: „Plač za slobodom i ljudskim pravima. Morali smo biti viđeni jer nitko nas nije čuo.“

Neki su kritizirali ovaj potez sportaša jer su njime politizirali sport i jer su dolili ulje na vatru već ionako vrućoj atmosferi u SAD-u. Bez obzira na kritike, fotografija sa uzdignutim šakama Johna Carlosa i Tommie Smitha ušla je u povijest kao jedna od najkontraverznijih i najdirljivijih. Fotografija je istog trena nadišla okvire umjetnosti i sporta i postala dio opće kulture, simbola pravde, jednakosti i nade u bolji svijet.

Fotografija je puna simbolike jer je to bio način na koji su se sportaši izrazili.

Stisnuta šaka predstavljala je snagu, jedinstvo i solidarnost, poklonjena glava predstavljala je molitvu i vjeru, a bosa stopala i izute tenisice predstavljale su moć.

Autor fotografije bio je preminuli John Dominis

 

Video intervju sa T. Smithom

 

Još jedan poznati protest u novije vrijeme na sportskim terenima zbog rasizma i nepravde u društvu započeo je igrač američkog nogometa Colin Kaepernick 2016. godine. Kaepernick je protestirao klečeći tijekom sviranja himne prije početka odigravanja utakmica američkog nogometa (NFL). Nakon tog događaja klečanje je postalo dio rituala mirnih prosvjeda protiv nepravde i rasizma diljem svijeta i dio sveopće kulture. Ovakav način prosvjeda Kaepernicka je koštalo karijere jer u narednim sezonama nije uspio sklopiti novi ugovor. Prvi koji je slijedio Colina Kaepernicka u mirnom protestu bio je Eric Reid.

 

 

Embed from Getty Images

Na fotografiji: Eric Reid i Colin Kaepernick

 

Klečanje kao znak protesta protiv rasizma i nepravde temeljeno je na događaju kada je Martin Luther King mlađi 1965. godine predvodio javnu molitvu. Tijekom tog dana policija je uhitila više od 250 ljudi. Nakon što je Colin Kaepemick klečanjem javno poslao poruku o nepravdi koja se nanosi ljudima tamnije bolje kože, takav način protesta postao je prihvaćen diljem svijeta i postao dio opće kulture.

 

Embed from Getty Images

Marthin Luther King mlađi

 

Izvor:

https://www.smithsonianmag.com/articles/olympic-athletes-who-took-a-stand-593920/#y5HSFO8gwwgwGu8L.99

https://www.history.com/news/1968-mexico-city-olympics-black-power-protest-backlash

https://www.smh.com.au/sport/finally-the-real-story-about-peter-norman-and-the-black-power-salute-20181018-p50abm.html

https://www.theguardian.com/sport/2018/apr/13/kaepernick-reid-blackballed-nfl-kneeling-anthem

https://www.washingtonpost.com/news/retropolis/wp/2017/09/24/amid-trumps-nfl-war-photos-of-martin-luther-king-jr-taking-a-knee-resurface/

 

 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here