Poetska mapa Hvara – projekt materijalne i nematerijalne kulturne baštine

0
137

Poetska mapa Hvara” je projekt koji je osmišljen da se publici na suvremen način predstavi materijalna i nematerijalna kulturna baština otoka Hvara. Glazba koja se može čuti na mapi inspirirana je zapisima tradicijske glazbe velikog skladatelja i muzikologa, jelšanina Antuna Dobronića, a poezija koja se izgovara djelo je dvojice važnih vrisničanina, braće Marina Franičevića i Jure Franičević-Pločara.

Poetskoj mapi Hvara možete pristupiti na stranici Muzeja općine Jelsa

 

Autorica projekta Sara Renar odgovorila nam je na neka pitanja da bi nam pobliže predstavila projekt.

Možete li nam reći o kakvom projektu je riječ i kako ste došli na ideju „Poetska mapa Hvara“

Godine 2018. sam bila pozvana umjetnica raditi performans na festivalu Etno Hvar koji se održao u Humcu i to je pobudilo moje zanimanje za tradicijsku glazbu i dijalektalnu poeziju područja Vrisnika i Jelse. Kao glazbene motive uzeli smo zapise Antuna Dobronića, čuvenog jelšanskog muzikologa i skladatelja koji je u prvoj polovici dvadesetog stoljeća bilježio u notni zapis što su mu otočani pjevali i svirali. Tekstualna podloga performansa bila je dijalektalna poezija Vrisničanina Marina Franičevića i Jure Franičević Pločara. Performans smo izveli glazbenik Dimitrije Simović i ja zajedno sa sjajnom Vlatkom Buj, izvornom dijalektalnom govornicom na vokalu. Taj je rad bio odskočna daska za daljnja promišljanja o zvuku otoka.

 

Koji je cilj projekta?

Cilj projekta je na jedan suvremeni način publici približiti materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu otoka Hvara. Odabrano je šest lokacija (3 u Jelsi, dvije u Vrisniku i jedna na Humcu) kojima korespondira šest audio brojeva. Na lokacijama su postavljene informativne pločice sa QR kodom koje posjetitelje vode na web stranicu Muzeja Općine Jelsa gdje mogu na licu mjesta preslušati skladbu koja je tematski vezana za pojedini lokalitet. Skladbama je moguće također pristupiti putem web stranice muzeja te vidjeti njihove lokacije na karti.

Koliko vremena vam je trebalo za realizaciju projekta i koliko ljudi je bilo uključeno u projekt? 

Radila sam s većim ili manjim intenzitetom tri mjeseca. Prvo je bila istraživačka faza u kojem sam uz stručnu pomoć direktorice Muzeja Općine Jelsa Marije Plenković i kustosa Duje Dorotka te arheologa Nikše Vujnovića prikupljala informacije i literaturu. Potom je slijedilo istraživačko putovanje na kojem smo snimali zvukove prirode otoka te izvorne govornike dijalekta. Tijekom studijskog putovanja smo u arhivi Marina Franičevića naišli na njegov snimak sto me posebno obradovalo jer se sjajno uklopilo u projekt. 

 

Tko čita poeziju, tko su glazbeni izvođači i čime je inspirirana glazba koju možemo čuti?

Uključili smo izvedbe ženske klape Frecija, klape Jelsa a poeziju su čitali Vlatka Buj, Ana Huljić, Perica Matijašević, Teo Grgičević i Bartul Huljić. Neizmjerno hvala svima na pomoći, volji i suradnji! Glazbene aranžmane i snimanje glazbenih dionica smo radili Dimitrije Simović i ja, direktno inspirirane tradicijskom glazbom otoka ali i sa elementima eksperimentalne glazbe i radio drame. Moram spomenuti i Vojanu Salamunić koja nam je bila ogromna pomoć u logistici i spojila nas s izvornim govornicima na lokaciji, dizajnera Svena Sorića koji je zaslužan za vizualni identitet projekta te producenta Višeslava Laboša koji nam je pročistio arhivske snimke. 

Kako ste ovaj projekt povezali s Hvarom, a ne nekim drugim otokom?

Na Hvaru je bilo relativno jednostavno obuhvatiti zaokruženu dijalektalnu i geografsku mikro lokaciju (Vrisnik, Jelsa, Humac) stoga je bilo vrlo prigodno za projekt. Naravno, isti princip se u budućnosti može primijeniti za niz drugih otoka i lokacija na Jadranu, ali i šire.

 

Autor projekta: Sara Renar
Partneri projekta: Muzej općine Jelsa
Vizualni identitet: Sven Sorić

Zahvala: Vojana Salamunić

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here