Riječi na djelu – Abecedarijum hrvatskih i bosanskohercegovačkih aforista

0
496

Uvodne riječi priređivača: 

U ovom stoljeću na prostorima bivše Jugoslavije napisano je i objavljeno više knjiga aforizama i drugih kratkih misli, nego u stoljećima prije njega. Razlog tome treba tražiti u nemilim ratnim događajima koji su doveli do raspada zemlje i svega što je ona baštinila i stvorila od svoga nastanka do konačnog nestanka. Ti užasni događaji probudili su kod kreativnih ljudi potrebu da misle svojom glavom i da produkte svojih misli zapisuju u kratkoj duhovitoj i britkoj formi, koja ne štedi ni sebe ni druge. Posebno ne štedi vinovnike nakaradnih politika, koje su uzrokovale stradanje stotina hiljada ljudi i uništenje vrijednih materijalnih i kulturnih dobara stvaranih umom i rukama prošlih generacija.

Smisao za humor vrijedna je tekovina naroda našeg podneblja. Ona se manifestirala u svim vremenima, i razvijala paralelno sa razvitkom društva. U pojedinim etapama toga razvitka bila je sputavana ili potiskivana režimskim propisima i lošom praksom, ali nikada nije bila ugušena niti ugašena. Nakon katastrofalnog rata i izvršenih demokratskih promjena, ljudi su počeli slobodnije misliti i zapisivati misli, ukrašavajući ih svim vrstama stilskih figura i jezičnih tvorbi. Tako je na našim prostorima nastao humorističko-satirični i aforistički pokret kakav u novije vrijeme nije zabilježen nigdje u svijetu. Znaju to najbolje oni koji razumiju i vole tu vrstu književnog stvaralaštva kratkih formi i jakih izričaja. Individualno stvaralaštvo i bogatu aforističku i humorističku produkciju pratile su i prate organizirane aktivnosti na objavi zajedničkih knjiga, almanaha, zbornika i antologija u kojima su zastupljeni autori iz više država nastalih na prostorima bivše SFRJ. I ovaj zbornik hrvatskog i bosanskohercegovačkog aforizama jedan je u nizu zajedničkih projekata, čiji je osnovni cilj – ostvarivanje što cjelovitijeg uvida u aforističko stvaralaštvo pisaca mudrih, humornih i satiričnih misli koji su rođeni, živjeli, radili i stvarali u ove dvije susjedne države. Dio njih, zbog životnih, radnih i ratnih okolnosti otišao je iz rodne u neke druge zemlje, gdje su nastavili živjeti, raditi i stvarati na ponos zavičaju i svima koji su u njemu ostali.

U pripremi zbornika koristio sam sve dostupne izvore, uključujući i bogatu vlastitu biblioteku u kojoj se nalazi više od stotinu zbirki aforizama, zajedničkih aforističkih zbirki, almanaha, zbornika i antologija. Za većinu njih u posljednjih dvadesetak godina pisao sam recenzije, osvrte i književne prikaze koji su objavljivani u listovima, časopisima i elektronskim medijima diljem bivše države i izvan nje.

U objedinjavanju i sistematizaciji aforističke građe najviše su mi pomogli zbornici i antologije koje su priredili i uredili kolege: Josip Balaško, Jovo Nikolić, Mladen Vuković, Zlatko Tomić, Sabahudin Hadžialić, Đorđe Otašević, Veljko Rajković, Grujo Lero, Ekrem Macić, Tomislav Supek, Jandre Drmić, Zlatko Garvanović, Miroslav Vukmanić, te kolegice: Jasmina Bukva i Deana Sailović.

Svima njima najljepše zahvaljujem na sjajnom poslu koga su obavili radi afirmiranja aforističara i aforističkog stvaralaštva na našim prostorima. Isto tako, zahvale upućujem i brojnim piscima aforizma i kratkih misli iz čijih sam knjiga preuzeo brojne vrijedne aforizme, epigrame, gnome, sentence i druge mudre i duhovite misli, izreke i umotvorine. Svi su oni zaslužni što se na jednom mjestu i u jednoj knjizi mogu pronaći imena više od tri stotine stvaralaca aforizama iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine od devetnaestog stoljeća do danas. Nažalost, mnoga njihova djela nisam uspio pronaći, tako da ih nisam mogao koristiti pri odabiru priloga za ovu knjigu. Također, nisam uspio pronaći ni bio-bibliografske podatke o nekim autorima koji su pisali ili pišu aforizme, a koji svakako zaslužuju da se sa svojim radovima nađu na njenim ili na stranicama drugih sličnih knjiga. Da bi se čitateljima pružila prilika da bolje upoznaju autore i njihova djela, uz skraćeni izbor aforizama i drugih misli, navedeni su osnovni biografski i naznačeni neki bibliografski podaci vezani uz broj objavljenih knjiga i zastupljenost u drugim zbornicima i antologijama. Od svakoga autora i autorice izabrano je tri do deset aforizama koji prezentiraju njihovo stvaralaštvo, ne ulazeći u vrijednosne sudove niti u kvantifikaciju njihova stvaralaštva. Doprinos svakoga ponaosob, odredit će čitatelji u sadašnjem i budućem vremenu.

 

Želim svima vama vedro i veselo čitanje aforizama i drugih misaonih uradaka zapisanih u Riječima na djelu hrvatskih i bosanskohercegovačkih aforista i aforističarki.

Ivo Mijo Andrić

 

 

U nastavku prenosimo nekoliko aforizama iz knjige koja se može čitati na stranici digitalne-knjige.com

 

Abdulah Alić Lono (1955, Tetovo, Zenica).

Moja država ima lice i naličje. Liči i ne liči na državu.

 

Dobrila Ambrošić – Kopal (1961, Osijek).

Divili su mi se što se nisam zapustila, a nisu primijetili da sam se napustila.

 

Ivo Mijo Andrić (1948, Čanići, Tuzla).

Nema više gole istine. I nju su političari presvukli.

 

Marko Babić (1996, Zagreb).

Estetika je postala znanost estetske kirurgije.

 

Josip Balaško (1941, Brezovica, Zagreb).

Hladan rat je uzavreli mir.

 

Mirela Bašić Pehiljagić (1990, Zenica).

Ja sam žena sa dobrom linijom. Još mi fale zvučnici.

 

Fabijan Lovrić (1953, Tuzla).

Ljepota je ženi teret – ako je ne zna nositi.

 

Damir Markulj (1977, Zagreb).

Propisujući mjere, Stožer je prešao svaku mjeru.

 

Darko Mrkonjić (1990, Split).

Lakše je pokazivati prstom, nego primjerom.

 

Dinko Osmančević (1971, Banja Luka).

Neko je po nacionalnosti Srbin, Bošnjak ili Hrvat. Drugome je to zanimanje.

 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here