Danas

0
189

Foto: Pezibear – Pixabay

 

DANAS

Danas neće biti nepredviđenih događaja
Niti pojava koje se dugo pamte
Osvanuo je sunčan i dalekovid dan.
Oči su danas zaljubljene u beskonačnu svjetlost
I ništa ih ne može odvesti u nepoznati smjer.
Danas ptice nesebično pjevaju pjesmu koju nisam
Zapamtio u prošlome životu
Vjetar je izgubio snagu kao bolesnik
Osjetljiv na iznenadnu promjenu zvuka
Pčela nečujno sakuplja pelud strogo pazeći da svaka
Latica ostane na svome mjestu.
Danas je svečanost tišine koju slave
Svi koji neizmjerno vole proljeće
Mikrobi se danas raduju rosi što se izlegla
Iz prerano zatrudnjele kapi.
Danas na vijestima nije spominjan rat
Niti su se vidjeli tragovi eksplozija mržnje
Voditelj je govorio poeziju o cvijeću čiji se miris
Širio u staklene misli slušača
Sportski susreti održani su uz smijeh djece
Sa školskih igrališta
Publika je grlila svoje bližnje ne sluteći
Koliko se ljepote nalazi u šutnji
Prognoza vremena danas je bila suvišna
Ratarima koji su nestrpljivo očekivali kišu.
Ovaj je dan darovan svijetu kao nagrada
Za propuštenu radost donesenu vjetrom
Iz predjela o kojima nikada nećemo sanjati.
O Bože kako si sve tako lijepo složio
Da nema mjesta mržnji ni u jednome srcu
Kako si učinio da drvo sliči čovjeku
A grane našim rukama
Kako si stvorio sklad kakvoga nije bilo.
O Bože zadrži ovaj trenutak toliko dugo
Da život osjetim kao priznanje svega o čemu
Mladi sanjaju dok u obilju trave traže djetelinu
Sa četiri lista
Odagnaj Bože pohlepu i želju za nedostižnim
Poništi razlike što su ušle na naša zatvorena vrata
Ojačaj slabe snagom koja se zove ljubav
Uzmi moćnima žezlo iz neosvijetljenih ruku
I budi uz nas do trenutka odlaska u nepoznato.
Jutros sam ušao u dan kao u svoju kuću
Dok me grlilo sunce zrakama neobjašnjive topline
Tako je rođena pjesma iz čijih riječi
Zrači sveopće izmirenje.

Budimo danas bića sreće što šire mir i dobro
Tako će ovaj dan trajati koliko i naši životi.

 

Ivo Mijo Andrić

O autoru: Ivo Mijo Andrić, rođen je 17.11.1948. godine u Čanićima kod Tuzle. Završio je Fakultet političkih nauka i poslijediplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Od 1969. radio je u privredi, obrazovnim ustanovama, sindikatima i državnim institucijama u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Umirovljen je kao samostalni umjetnik pri HZSU u Zagrebu potkraj 2008. Književnim radom bavi se duže od 50 godina. Književnim i stručnim radovima zastupljen je u više od 30 antologija, zbornika i stručnih publikacija u zemlji i inozemstvu. Književni radovi su mu prevođeni na engleski, njemački, kineski, ruski, armenski, rumunjski, češki, slovački, slovenski i makedonski jezik. 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here