Preporučujemo: “Junak s tisuću lica” – Joseph Campbell

0
516
Foto: C.K.

“Junak s tisuću lica” – Joseph Campbell

 

„Kozmogonijski ciklus predstavlja se zaprepašćujuće dosljedno u svetim spisima svih kontinenata, što pustolovini junaka daje nov i zanimljiv obrat; jer sad se čini da njegovo pogibeljno putovanje nije bilo trud dostizanja već povratka na dostignuto; ne otkrića, već povratka na otkriveno. Otkriva se da su božanske sile, koje je tražio i kroz opasnost osvojio, cijelo vrijeme postojale u srcu junaka.“

 

Naslov knjige: Junak s tisuću lica
Autor: Joseph Campbell
Naslov izvornika: The Hero With a Thousand Faces
Broj stranica: 463

 

Svijet je prožet simbolima, a naučiti čitati jezik simbola jest ključ razumijevanja svijeta pojavnosti, ali i više od toga; razumjeti samog sebe, razumjeti sebe kao kozmičko biće. Čovjek je od pradavnih vremena za buduće generacije ostavljao tragove o smislu životnog putovanja i njegovom postojanju u simbolima, mitologijama, mističnim crtežima, pričama i zapisima. Stoga, razumjeti jezik simbola jest razumijevanje sebe i svojeg života. Da bi oslobodili nesvjesno i pustili duh u kozmos, čovjeku je potrebno istinsko znanje i razumijevanje svijeta. Informacije o tajnama života mudraci su ostavili zamaskirane u pričama, mitovima, predajama… Za one željne spoznaje smisla vlastitog života i cijelog svijeta, tragovi su ostavljeni na putu. Čovjeku ostaje samo da se ohrabri i krene u avanturu samospoznaje. Da bi spoznali misterije svijeta potrebno je naučiti jezik simbola. Upravo nam Joseph Campbell donosi uvide u simboliku i mitove na način koji nikada do tada nije predstavljen sveopćem puku i čitateljstvu.

Autor daje jednostavan primjer kada roditelji prenose simboličku i zakamufliranu istinu o dolasku djece na svijet pričom o rodi. Isto tako su i ljudi ostavljali poruke za buduće generacije o kozmičkim silama i čovjekovom putovanju kroz život. Mitološke priče ostavljali su mudraci i učeni ljudi. Ostavljali su ih sveci, gurui, jogini, ljudi inicirani u najveće tajne ljudskog postojanja. Ali osim njih, mitove su prenosili i ljudi koji nisu imali inicirano ili učeno znanje jer su univerzalni arhetipovi podsvjesni i svevremenski. Priče, legende i mitovi prenosili su se s generacije na generaciju učeći od kozmičkih pojava i ciklusa interpretirajući ih kroz podsvjesne simbole i arhetipove pretvorenih u junake, slike, kipove i mitove.

 

„San je osobni oblik mita, mit je san lišen osobnoga; i mit i san na isti općeniti način simbol su dinamike psihe. Ali u snu ta obličja očuđuju osebujne nevolje sanjača, dok su problemi i rješenja iznijeti u mitu izravno valjani za cijelo čovječanstvo.“

 

Buy Me A Coffee

Prema Campbellu san je jedan oblik mita koji se odnosi na individuu, dok je mit, priča koja se odnosi na kolektivno čovječanstvo. Kao što je san prožet simbolikom i govori nam o smislu događaja koje smo proživjeli u budnom stanju i odnosi se na pojedinca, tako nam mitovi, koji su preneseni univerzalni arhetipovi, govore o univerzalnim vrijednostima koje moramo proći kroz život da bi spoznali vlastitu svrhu.

Zanimljiva usporedba je i bajke i mita. Bajka se odnosi na junaka koji pobjeđuje individualnog neprijatelja, dok se mit odnosi na kolektivnu i univerzalnu poruku cijelom čovječanstvu.

U svakom mitu u fokusu je priča o junaku čiji put se sastoji se od tri dijela:

  1. Odlazak – junak odlazi u nepoznato i u novu pustolovinu koja će stvoriti njegovu novu osobnosti i uzrokovati smrt starog ja.
  2. Inicijacija – ona se sastoji od iskušenja, sučeljavanja, smrti lažnog ja i rođenje novog ja, odnosno rođenje novog čovjeka.
  3. Povratak – junak nakon spoznaje vraća se na staro mjesto i objavljuje spoznaju

 

Gotovo u svim mitovima svijeta postoji sličan obrazac priče o junaku. Svaki mit ima svoje specifičnosti i posebnosti, ali temelj je sličan. Lik dobiva poziv za avanturom. On osjeća potrebu da ode u avanturu iako se prvotno nećkao ili odbijao poziv. On polako osjeća ili spoznaje da ima misiju i osjeća da može i mora spoznati nešto više. Na putovanju nailazi na iskušenja koja mora proći. Bez njih čovjek ne može steći mudrost i hrabrost i ne može postati junak. Tijekom izazova na putovanju lik bude ubijen. Njegova smrt simbol je smrti starog identiteta, smrt neznanja i odlazak lažnog ja, lažnog ega. Nakon toga lik postaje junak, on se uvijek rodi kao novi čovjek što predstavlja uskrsnuće, on je novorođeni. Nakon uskrsnuća on je probuđeni, osoba koja ima novi identitet. Junak ima nove spoznaje, mudrost i znanje i kao takav se vraća na mjesto polaska da bi obznanio spoznatu istinu o životu.

U jednom od intervjua Campbell kaže da je mit simbolička manifestacija energije u nama. Na nama je da omogućimo i transformiramo tu energiju da bismo postali više od onoga što jesmo. Ljudske mogućnosti puno su više nego što znamo i mislimo, a životna kolotečina ugasi životnu vatru do tinjanja. Autor se često nadovezuje na psihoanalizu i navodi da mitovi čovjeku na zamaskiran način prenose poruku o njegovim mogućnosti koje može spoznati ukoliko krene na životnu avanturu.

 

„Ovo dvoje – junak i njegov krajnji bog, tragač i pronađeni – tako se shvaćaju kao vanjština i nutrina jednog te istog, u sebi odraženog misterija, istovjetnog misteriju manifestiranog svijeta. Veliko djelo vrhunskog junaka ležu u dolasku do spoznaje ovoga jedinstva u višestrukosti, te u njezinoj objavi.“

 

Junak je pojedinac koji se uspio probiti kroz vlastita i društvena ograničenja. On je došao do suštine svojeg bića i spoznao sebe ne kao identitet nametnut od svijeta, nego kao ljudsko biće potpuno čisto od vanjskih ideja. Nakon trnovitog puta on dobiva vizije, ideje i riječi koje dolaze iz vrela života i nadahnjuju druge. „Junak je umro kao čovjek svog vremena; ali kao vječni čovjek – usavršen, nespecifičan, univerzalni čovjek – iznova se rodio.“ – naglašava autor u svojem dijelu o junaku. I konačno, takav preobraženi i ponovno rođeni junak, ima zadaću vratiti se kući i objaviti svoju spoznaju. „S tog motrišta junak simbolizira onaj stvaralački i iskupiteljski božanski lik koji se krije u svima nama, te samo čeka da ga se spozna i pretoči u život.“ Putovanje junaka u mitološkim pričama je projicirana slika junaka koji se mora pokrenuti u nama samima; u našem srcu, umu i duhu. Bez tog koraka čovjek se neće pomaknuti s mrtve točke evolucijskog razvoja.

 

Mitologije i legende u stvari su duboka psihologija koju je Joseph C. pretočio u kultnu knjigu Junak s tisuću lica, koja je imala utjecaj na veliki broj ljudi. Autor se osvrće na analize mitova i arhetipova autora iz područja psihoanalize, sociologije, filozofije, umjetnosti i ostalih društvenih grana da bi čitatelju što kvalitetnije približio značenje univerzalnih arhetipova. U knjizi čitatelj može naći objašnjenja mnogobrojnih simbola, relikvija, slika, mitova i legendi.

 

„Kad bi se samo dio te izgubljene cjeline mogao izvući na svjetlost dana, doživjeli bismo čudesno proširenje svojih moći, intenzivno obnavljanje života. postali bismo kolosi. Štoviše, kad bismo mogli izvući nešto što nismo zaboravili samo mi, već i cijeli naraštaj čitave naše civilizacije, postali bismo uistinu donositelji blagodati, kulturni junaci naših dana – osobe ne samo od lokalnog nego već i od svjetskog povijesnog značaja. Riječju: prvi je zadatak junaka povući se sa svjetske pozornice sekundarnih posljedica u one kauzalne zone psihe gdje borave stvarne poteškoće, te ih ondje razjasniti, u vlastitom slučaju dokrajčiti i probiti se do neizobličenog, izravnog iskustva i upijanja onoga što je C. G. Jung nazvao arhetipskim slikama.“

 

 Poznati psihoanalitičari koji su se bavili ljudskom egzistencijom (npr. Fromm) kazali su da je čovjek jedina životinja koja mora riješiti pitanje egzistencije (smisla svojeg postojanja). Ukoliko on ne riješi taj zadatak on skreće u ludilo. Da bi čovjek izmaknuo ludilu on konzumira tablete, opija se materijalnim svijetom, on opsesivno radi, on čini sve samo da ne bi shvatio da nije pronašao odgovor na ključno pitanje svojeg postojanja.

Upravo jedan od smisla mitova jest čovjeku pomoći da nađe smisao na kozmičkom putovanju i vlastitog postojanja. Oni su vodiči, karta za izgubljene i tragače za blagom – smislom postojanja.

Za autora mitovi i legende se mogu objasniti kroz psihoanalizu koja je za Campbella ključ koji otvara vrata razumijevanju i najdubljih simboličkih tajni koje je čovjek ostavio sljedećim naraštajima.

Čovjek je vrlo kompleksno i složeno biće koje se izražava ne bezbrojne načine. Kroz umjetnost, psihoanalizu, antropologiju, mitove i legende Campell na svijetlo dana donosi tajne i misterije sakrivene iz simbolike ljudskog stvaranja i kreacije. Nikada do tada viđeno, remek djelo J. Capbella na jedinstven i skoro pa poetski način razjašnjava najmističnije mitove i simboliku svjetskih religija, mitova i legendi. Iako se povijest i mitologija mogu činiti dosadne i kompleksne teme, način pisanja, skoro pa poetski, i demistificiranje svjetskih mitova učile su ovu knjigu bezvremenskim klasikom.

 

„Ako je taj bog plemenski, rasni, nacionalni ili sektaški arhetip, bivamo ratnici koji se bore za njega, ali ako je on gospodar samoga univerzuma, idemo dalje, kao znalci za koje su svi ljudi braća. A u oba slučaja nadišli smo pojmove roditelja iz djetinjstva, kao i pojmove ‘dobra’ i ‘zla’. Više ni ne žudimo ni ne strahujemo; mi smo ono za čim se žudjelo i od čega se strahovalo. Svi bogovi, bodhisattve i budhhe obuhvaćeni su u nama, kao u aureoli moćnoga držača svjetskog lotosa.“

 

U knjizi možemo naći objašnjenja mitova, simbola, kipova i ostalih relikvija iz cijelog svijeta.

Iza svakog mita, religije i mitologije leži psihologija koja objašnjava ljudsku kreaciju i maštu pretvorenu u crtež, simbol, skulpturu, priču, vjerovanje…. Čovjek je simbolikom duboko zakopao tajne i značenja poruke mudraca. Ali oni koji su vrijedni oni će ju pronaći i na kraju – spoznati pronađeno. 

Junak iz mitologije, legende ili religije je junak u nama. Mitološki lik je nit vodilja koji nas vodi kroz živote staze. On je vodič i primjer kako da postupamo u životu.

Mitovi su oduvijek bili važni jer su se odnosili na ljudsku vrstu. Oni su sadržavali duboke poruke koje predstavljaju vodič za kvalitetan život. Autor naglašava, nadovezujući se na riječi profesora Arnolda J. Toynbeea,“…da se raskol u duši i tijelu društva neće razriješiti povratkom u stare dane (arhaizmom), ni projektima idealne budućnosti (futurizmom), pa čak ni „najrealnijim marljivim radom na ponovnom sklapanju oronulih sastavnica.“ Prema njemu, „…tek rođenje može pokoriti smrt, i to ne starog, već nečeg novog.“

Nastoji li civilizacija prekinuti neprekidni ciklus rođenja i smrti, rasta i pada i prekinuti raskol iliti veliki pad ljudske vrste, čovjek mora dozvoliti da se rodi novi ja. Mora krenuti na put velike avanture da bi umro njegov lažni identitet i rodio se jedan novi čovjek, kozmički čovjek koji voli, ljubi i spoznaje svijet i sebe. Ciklus smrti i rođenja je vijećan, ali ciklus ludila, izgubljenosti i bunila se može prekinuti. Ukoliko to ne učinimo ludilo ovog svijeta i dalje će vladati izgubljenim čovjekom sve do trenutka potpune autodestrukcije.

 

„Junak je čovjek koji je samostalno postigao pokornost. Upravo si tu zagonetku danas moramo postaviti, a njezino je rješenje uvijek ključna junakova vrlina i njegovo povijesno djelo. Kao što profesor Arnold T. Toynbee pokazuje u svojih šest svezaka studije zakonitosti uspona i raspada civilizacija; raskol u duši, raskol u tijelu društva, neće se razriješiti ni nekim programom povratka u dobre stare dane (arhaizmom), ni programima koje jamče ostvarivanje bolje budućnosti (futurizmom), pa čak ni najrealnijim marljivim radom na ponovnom sastavljanju oronulih sastavnica. Tek rođenje može pokoriti smrt – rođenje, i to ne opet onog starog, već nečeg novog. U duši, u tijelu društva, mora postojati – kanimo li doživjeti dugo preživljavanje – stalno „ponavljanje rođenja“ (palingenesia) kako bi se poništila neprestana ponavljanja smrti.“

 

O autoru: Joseph John Campbell (26. ožujka 1904. – 30. listopada 1987.). bio je američki pisac, znanstvenik i profesor. Najpoznatiji je po svojim radovima na području mitologije i poredbene religije. Studirao je englesku književnost a specijalizirao se za srednjovjekovnu literaturu. Vodeća ideja njegova života je bila pomoći ljudima shvatiti snažnu simboliku mitoloških priča. Godine 1991. utemeljena je zaklada The Joseph Campbell Foundation koja provodi projekt izdavanja Campbellovih sabranih djela. U Europi je pronašao ključ za tumačenja i razumijevanje mitova kroz učenja Freuda i Junga. 

Izvor: britannica.com 

 

Buy Me A Coffee

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here