Otvorena izložba “Ovo nije predmet” u Etnografskom muzeju Istre

0
590

U četvrtak, 28. srpnja u Etnografskom muzeju Istre-Museo etnografico dell’Istria otvorena je umjetničko-antropološka izložba Ovo nije predmet i moći će se pogledati sve do 1. listopada 2022. godine.

Prisutnima su se na otvorenju izložbe obratili: ravnateljica Etnografskog muzeja Istre-Museo etnografico dell’Istria Ivona Orlić, autorice izložbe Duga Mavrinac i Irena Bekić iz kustosko-istraživačkog kolektiva IPAK, dok je pročelnik za kulturu i zavičajnost Istarske županije Vladimir Torbica, izložbu proglasio otvorenom. 

Izložba je dio trogodišnjeg projekta kustosko-istraživačkog kolektiva IPAK “Odbačeno – prilozi za studije vrijednosti” autorica Irene Bekić i Duge Mavrinac, kojim istražuju fenomen vrijednosti i sakupljanje kao proces vrednovanja predmeta.

U Etnografskom muzeju Istre otvorena izložba Ovo nije predmet kustosko-istraživačkog kolektiva IPAK

Da umjetnost i kulturna antropologija imaju mnogo toga zajedničkog pokazuje multimedijalna izložba Ovo nije predmet koja je jučer otvorena u Etnografskom muzeju Istre-Museo etnografico dell’Istria i  koja će se moći pogledati sve do 1. listopada 2022.

Izložba je dio trogodišnjeg projekta kustosko-istraživačkog kolektiva IPAK “Odbačeno – prilozi za studije vrijednosti” autorica Irene Bekić i Duge Mavrinac, kojim istražuju fenomen vrijednosti i sakupljanje kao proces vrednovanja predmeta. Izložba sakupljačke prakse obuhvaća na tri razine: građu iz fundusa Etnografskog muzeja Istre-Museo etnografico dell’Istria, privatne zbirke sakupljača i umjetničke radove koji tematiziraju sakupljanje ili su dio umjetničkih koncepata.

Na otvorenju izložbe okupljenima se najprije obratila ravnateljica Muzeja, Ivona Orlić istaknuvši kako je suradnja s kolektivom IPAK, započeta prije godinu i pol dana, dovela u pitanje muzejske prakse i sakupljačke momente unutar muzeja. Približila je publici sakupljačke mehanizme muzeja, procese i problematiku klasifikacije predmeta i pozvala publiku da ne propuste priliku prvi put pogledati dio muzejskog depoa, inače nedostupan javnosti, koji sada prenesen u izložbeni prostor dobiva drugačiji kontekst. Jedna od kustosica izložbe, antropologinja, Duga Mavrinac na otvorenju je posebno naglasila kako se umjetnost i kulturna antropologija zajedno postavljaju kritički naspram društva, promjena u društvu i raznih dominantnih paradigmi, propitkujući fenomene koji su nevidljivi i koji se nalaze na margini društvenog života. Iz takve perspektive je i započet ovaj trogodišnji projekt koji se bavi temom vrijednosti, odnosno kako se vrijednost gradi u različitim kontekstima: kulturnim, ekonomskim, političkim i povijesnim, a iz tako široko postavljenog okvira promatramo sakupljačke prakse kroz instituciju muzeja, umjetničke radove i pojedince sakupljače koji grade svoje zbirke često samo njima važne. – izjavila je Mavrinac. Prema tome na izložbi će se moći poslušati audio-zapisi sugovornika iz Pule, Sesveta i Zagreba o njihovim strastima skupljanja različitih predmeta iz svakodnevice poput kamenja, šećera za kavu ili plišanih slonova. Druga kustosica izložbe, likovna kritičarka, Irena Bekić prisutnima je približila multimedijalni postav izložbe koji okuplja umjetničku i etnografsku građu kroz video i audio instalacije, fotografije i objekte. Izabrali smo umjetnike koji kroz svoju životnu i umjetničku filozofiju rade na sakupljanju i ekonomijama cirkularnosti, ne stvarajući time profite, koji tumače svijet stvarajući arhive odbačenih predmeta, a koji ne ulaze u dominantno shvaćanje stvarnosti i obično su na marginama. – naglasila je Bekić. Predstavila je prije svega Vanju Babića, prisutnog na otvaranju, koji je zaslužan za postav cijele izložbe u koju je diskretno intervenirao vlastitim umjetničkim radom, zatim Ivana Faktora s filmom Le Samurai kojim dokumentira jedan dan i stan Tomislava Gotovca, koji je pak na izložbi prisutan ne toliko sa svojim umjetničkim radom, već sa svojim sakupljačkim strastima baziranima na umjetničkom konceptu te Marijana Molnara s radom Ponovno predmet koji je od jednog  prodavača sa zagrebačkog buvljaka otkupio zbirku predmeta, popisao je u inventarne kartice, postavio u galeriju i svaki prodani predmet vratio prvotnom vlasniku.       

Izložba se spontano može promatrati i kao svojevrsni hommage Tomislavu Gotovcu. Osim što je izložena njegova zbirka i može se pogledati film o njemu u poznatom stanu u Krajiškoj 29, i jedna od kazivačica s antropološkog terena je također stanovala na spomenutoj adresi i tamo gradila svoju zbirku, a i u Molnarovom filmu u jednoj sceni slučajno se nalazi i Tomislav Gotovac. 

U tijeku izložbe publika je pozvana na sudjelovanje upisivanjem vlastitog predmeta u inventarne kartice. Na taj način participirat će u izgradnji nove zbirke sastavljene od predmeta iz osobnih biografija posjetitelja. Predstavljeni kroz opis u inventarnoj kartici, a ne kroz materijalnost predmeta oni će se upisati u narativ izložbe kao ne-predmeti, graditelji vrijednosti, biografija i odnosa.

Izložbu je proglasio otvorenom Vladimir Torbica, pročelnik za kulturu i zavičajnost Istarske županije, a podržali su je: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Istarska županija Upravni odjel za kulturu i zavičajnost/Regione Istriana assessorato cultura e territorialitá, Grad Zagreb, Hrvatski filmski savez i Institut Tomislav Gotovac.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here