INTERVJU: Jubilarni 50. ZILIK – Sonja Švec Španjol

0
296
Mali-ZILIK

Zimska likovna kolonija ili ZILIK krajem siječnja 2024. godine održat će svoju jubilarnu 50. likovnu koloniju u Karlovcu. Da bismo se upoznali sa ZILIK-om izbornici ovogodišnje kolonije, Sonji Švec Španjol postavili smo nekoliko pitanja.

 

Uskoro nas očekuje jubilarni 50. ZILIK. Možete li nam reći kada je počela ova zimska kolonija i tko je bio začetnik.

Nekoliko je osnivača ZILIK-a. Naime, 1973. godine naivni slikar Petar Grgec došao je na ideju o pokretanju likovne kolonije u Karlovcu tijekom zimskih mjeseci.Kako njegova ideja nije naišla na razumijevanje grada i lokalnih umjetnika, na prijedlog svoje supruge Dane Grgec, kontaktirao je ravnatelja Dječjeg doma “Vladimir Nazor” Peru Cara koji je objeručke prihvatio ideju o koloniji. Prvi ZILIK održan je u siječnju 1974. godine na imanju vile Borlin, a kasnije se održavanje ZILIK-a preselilo u prostor Dječjeg doma “Vladimir Nazor”.

Sa kojom idejom i namjerom se krenulo u ovaj projekt? Djeca su uvijek bila u fokusu ZILIK-a, no možete li nam približiti primarnu ideju kolonije…

Ideja je bila da se pokrene likovna kolonija u Karlovcu i to u vrijeme zimskih praznika kada obično djeca idu kod baka i djedova, a kako djeca bez adekvatne roditeljske skrbi iz Dječjeg doma “Vladimir Nazor” nisu imala gdje za otići, cilj osnivača je bio ponuditi djeci kvalitetne i kreativne sadržaje kroz druženje s umjetnicima. ZILIK jeu konačnici postao doživljaj satkan od najviših ljudskih vrijednosti, kao što su prijateljstvo koje se rađa iz druženja, povjerenje koje nastaje iz iskre učenja, kreativnost koja dolazi kroz umjetnost, a sve navedeno odvija se među onima kojima je takav vid ljudskog dara najpotrebniji – djecom bez adekvatne roditeljske skrbi – zahvaljujući umjetnicima koje okuplja ZILIK.Osnivači ZILIK-a ušli su u ovaj projekt otvorena srca i s krajnje plemenitim namjerama, a njihovu misiju i viziju slijedili su i svi kasniji izbornici ZILIK-a.

Mali ZILIK je poseban dio kolonije na kojem sudjeluju djeca. Što sve djeca mogu očekivati i na koji način mogu sudjelovati u aktivnostima kolonije?

Mali ZILIK je najvažniji segment ZILIK-a jer je u potpunosti posvećen djeci i sastoji se od likovnih radionica za djecu. Naime, svake godine za Mali ZILIK pet akademskih umjetnika i umjetnica osmisli i održi po dvije radionice dnevno. Na radionicama obavezno sudjeluju štićenici Centra za pružanje usluga u zajednici “Vladimir Nazor”, ali i djeca iz osnovnih i srednjih škola i domova iz cijele Hrvatske. Osim razreda iz različitih škola koji se moraju prijaviti za sudjelovanje na Malom ZILIK-u, roditelji su slobodni individualno dovesti svoju djecu na radionice koje su besplatne za sve polaznike.

Kao i svake godine, i za 50. ZILIKpripremili smo raznovrsne radionice. U ponedjeljak 22. siječnja radionicu nadrealističkih likovno-literarnih igara “Događa se uspješno za mnoge primjere” pripremila jeakademska slikarica JelenaSokić, u utorak 23. siječnja će akademski kipar Vice Glibota održati radionicu pod nazivom “Odiseja u svemiru 2024.”, u srijedu nam dolazi akademska kiparica Lucija Marin koja je pripremila dvije različite radionice – jutarnja sezove “Šareni topli džemper”, a popodnevna “Unutarnji pejzaži”. U četvrtak 25. siječnja dolazi nam magistrica primijenjene umjetnosti Nevena Živić koja će s djecom izvesti radionicu “Čarobna nit”. Mali ZILIK zatvaramo radionicom akademskog kipara Ivana Midžića koji je za petak 26. siječnja pripremio radionicu “Dizajniraj vlastiti EkoPametniTelefon i Ekomobitel”.

Mali-ZILIK

Osim Malog ZILIK-a za djecu, biti će i tzv. Veliki ZILIK. Što možemo očekivati na Velikom ZILIK-u? Kakva događanja i radionice možemo očekivati?

Veliki ZILIK podrazumijeva klasičniju formu kolonije pa tako umjetnici selektirani za sudjelovanje na Velikom ZILIK-u borave u Centru za pružanje usluga u zajednici “Vladimir Nazor” za vrijeme trajanja kolonije tj. od ponedjeljka 22. siječnja do petka 26. siječnja, slikaju svoja djela u različitim prostorijama u domu – dvorani gdje se odvija Mali ZILIK, knjižnici ili dnevnom boravku te se druže s djecom, a ako djeca iskažu interes za slikanjem, onda im pomažu pri slikanju.

 

Vi ste izbornica ZILIK-a, po kojem principu birate sudionike?

Prije nekoliko godina uvela sam natječaj za sudjelovanje na Velikom ZILIK-u jer sam htjela pružiti mogućnost svim umjetnicima koji žele sudjelovati da se prijave. Pritom smo stekli i međunarodni karakter, jer su interes za sudjelovanje iskazali i mnogi umjetnici i umjetnice iz regije. Kriteriji po kojima biram sudionike Velikog ZILIK-a su kvaliteta rada, pedagoško iskustvo i afiniteti te svaki prijavitelj mora napisati i motivacijsko pismo odnosno obrazložiti zašto želi sudjelovati na ZILIK-u. Jako mi je bitno da umjetnici dolaze čista srca i iz pravih namjera. Kriteriji za Mali ZILIK su još stroži zato što Mali ZILIK podrazumijeva direktan rad s djecom, a kako djeca sve vide i intuitivno osjećaju, nema prostora za propuste. Za Mali ZILIK nema natječaja, već biram autore za koje znam da su dobri profesori, imaju iskustva u vođenju radionica i radu s djecom. Uvijek preporučim umjetnicima neka se prijave na Veliki ZILIK, dođu i dožive atmosferu iz prve ruke i kada se upoznamo i vidim kako rade i komuniciraju s djecom postoji mogućnost da u narednim godinama vode i radionice na Malom ZILIK-u.

Tema ovogodišnjeg ZILIK-a je prijateljstvo. Što je bilo odlučujuće da su organizatori izabrali baš tu temu?

Istražujući i pregledavajući dokumentaciju, hemeroteku i publikacije o ZILIK-u od 1974. godine do danas, uvidjela sam da i djeca i umjetnici, kada opisuju ZILIK, najčešće spominju prijateljstvo. Umjetnici su na nebrojene načine pomogli djeci, pa i tako što su im bili emocionalna i ljudska podrška kada im je bila potrebna, a zahvaljujući kojoj su djeca stasala u zrele mlade ljude i krenula u samostalan život znajući da će uvijek imati podršku Doma i umjetnika kada im ona zatreba. Koliku je ulogu ZILIK imao u njihovom odrastanju govori i činjenica da su se neki štićenici i sami otisnuli u umjetničke vode te vratili na ZILIK kao sudionici.

 

Osim hrvatskih umjetnika, sudjelovat će i umjetnici izvan Hrvatske čime će ZILIK poprimiti međunarodni karakter. Možete li izdvojiti neke umjetnike iz Hrvatske, ali i strane koji će sudjelovati na koloniji?

Putem javnog natječaja izabrani su umjetnici iz cijele Hrvatske i regije (Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Sjeverna Makedonija) koji će ove godine sudjelovati na Velikom ZILIK-u, a to su: Siniša Reberski, Morana Varović Čekolj, Boris Cikač, Iva Starac i Maja Reberski iz Hrvatske, te Emina Perla, Nataša Vuković, Ljupka Erg, Tanja Ličina, Vesna Davidovič, Natalia Berezina i Stefan Ančevski iz inozemstva.

Osim likovnih radionica bit će i prezentacija meteoslikovnica „Vremenaste priče“ s gostima autorima Zoranom Vakulom i Nikom Titanikom. Možete li nam reći nešto više o prezentaciji i kako ste se odlučili obogatiti program navedenim gostima?

Uz Mali i Veliki ZILIK svake godine nastojimo osmisliti i dodatne sadržaje koji bi mogli biti zanimljivi djeci. Ove godine odlučili smo se ugostiti autore aktualnog projekta meteoslikovnica “Vremenaste priče”. Zoran Vakula je naš najpoznatiji meteorolog, a Nik Titanik najpoznatiji suvremeni karikaturist. Obojica su vrlo vedre i vesele naravi i u četvrtak 25. siječnja 2024. u 11:15h u dvorani gdje se održavaju likovne radionice Malog ZILIK-a u sklopu Centra za pružanje usluga u zajednici “Vladimir Nazor” predstavit će nam svoj zajednički projekt meteoslikovnica pod nazivom “Vremenaste priče”. Zoran Vakula piše, a Nik Titanik crta. I to za djecu. Primarno za stariju vrtićku skupinu i niže razrede osnovne škole, ali poneku zanimljivost pronalaze i stariji. Zoran Vakula i Nik Titanik do sada su pripremili već šest slikovnica na temu meteorologije: “Vjetropirastu”, “Oblačastu”, “Sunčastu”, “Pahuljastu”, “Kapljičastu” i “Munjastu”. Na temelju njih postoje i igraju čak 3 kazališne predstave i na tome ne staju, nego pripremaju još toliko meteoslikovnica. Vjerojatno i više. Pritom svaka slikovnica nije samo slikopriča, nego u njoj osim teksta i ilustracija ima i premetaljki, rebusa i ispunjavaljke, kao i stranice za bojanje. Sve do sada objavljene meteoslikovnice, Zoran Vakula i Nik Titanik predstavit će u sklopu 50. ZILIK-a, a nakon promocije zainteresirani će moći kupiti meteoslikovnice po prigodnoj cijeni i uz autograme autora!Cilj ovihmeteoslikovnica je educirati – približiti neke često spominjane meteorološke termine mladima, skoro pa najmlađima, kako bi kasnije bolje razumjeli i imali koristi od meteorološke informacije, posebice u ovo doba sve očitijih klimatskih promjena i globalnog zatopljenja.

 

Rijetki projekti i manifestacije opstaju tako dugi niz godina. Polustoljetna obljetnica je zaista veliko postignuće za jednu likovnu koloniju. Koji su sve izazovi s kojima se ZILIK susretao tijekom svog postojanja?

Brojni su izazovi s kojima se ZILIK suočio tijekom svih ovih godina. Ako bismo morali nabrojati samo one ključne, to bi svakako bio Domovinski rat i izmještenost djece zbog životne ugroženosti, zatim nimalo lak oproštaj s dragim prijateljima umjetnicima i zaposlenicima Doma, od kojih su nas neki prerano napustili izgubivši borbu s bolešću te zastrašujuća svjetska pandemija, koja je jedina uspjela pauzirati ZILIK, ali srećom samo na godinu dana. Tu su i financijski izazovi, koji su iz godine u godinu sve veći i veći, ali i stalna “Ahilova peta” neadekvatnog depoa za pohranu prebogatog fundusa ZILIK-a. Taj se problem nadovezuje na vječno otvoreno pitanje osiguravanja adekvatnog prostora u kojem bi Dom mogao kvalitetno prezentirati bogat i raznovrstan fundus i tako ga učiniti dostupnim Karlovčanima i svim zainteresiranim posjetiteljima, a posebice bivšim i aktualnim štićenicima Doma kako bi se prisjetili lijepih trenutaka, prijatelja i okruženja u kojem su odrasli i koje će im doživotno biti podrška. Još je prije 25 godina Petar Grgec rekao kako su “sva dosadašnja čelništva grada obećavala pomoći u provedbi te zamisli, no čelništva se smjenjuju, a ZILIK ostaje” . Je li nakon punih 50 godina napokon došlo vrijeme da se ovaj problem riješi?

Ova “katedrala dobročinstva”, kako ju je nazvao prijatelj ZILIK-a Ivan Rabuzin, pokazala je da itekako može odoljeti svim izazovima, pa i zubu vremena, prvenstveno jer je vođena pravim vrijednostima i istim ciljem s kojim je i osnovana, a koji nije smetnula s uma ni u najtežim trenucima. Dom i Kolonija neraskidivo su povezani jer nakon 50 godina zajedništva teško je jedno bez drugog zamisliti. ZILIK je donio afirmaciju Domu, Karlovcu, ali i cijeloj zemlji u međunarodnim krugovima, kako gostujućim izložbama u inozemstvu tako i ugošćivanjem stranih umjetnika u Domu. Goran Gerovac definirao je ZILIK kao gradsku i hrvatsku stvarnost: “On je poticaj i ljepota, on je svjedok ispravnosti ideje njegovih pokretača i velika obveza nastavljača.”  I sve dok ne smetnemo s uma da su upravo djeca pokretačka snaga stvaralačkoga, ZILIK će opstati. Zato se i u narednom periodu vodimo krilaticom Pere Cara: “Dok je djece, bit će i ZILIK-a!”

Portret-uz-rad-Petra-Grgeca

Na kraju možemo samo pozvati zainteresiranu javnost da posjeti događanja. Gdje zainteresirana publika može pratiti aktualnosti vezane uz koloniju kao i sam raspored?

Sve zainteresirane pozivam da zaprate našu FB stranicu: https://www.facebook.com/ZILIK.Zimska.likovna.kolonija na kojoj redovno objavljujemo sve novosti vezane uz aktualni ZILIK, a na njoj posjetitelji mogu pronaći i natječaj za sudjelovanje kada ga objavimo za idući ZILIK. Sva dodatna pitanja mogu nam postavitiu poruci na messengeru ili poslati e-mail na adresu: 1974zilik@gmail.com

Svi sadržaji u sklopu 50. ZILIK-a otvoreni su za javnost i odvijaju se u dvorani Centra za pružanje usluga u zajednici “Vladimir Nazor”, izuzev otvorenja velike izložbe “ZILIK – 50 godina” koje će se održati u ponedjeljak 22. siječnja u 20 sati u Galeriji “Vjekoslav Karas” u Karlovcu.

Buy Me A Coffee

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here