SLIKARSTVO: POVRATAK PRIRODI I RADOSTI ŽIVOTA – TATJANA KREŠTAN

0
952

Centar kulture predstavlja slikaricu Tatjanu Kreštan

Tatjana o svom slikarstvu kaže: „Dugi niz godina gradim svoj likovni rukopis na temelju vlastite zaokupiranosti ljepotom prirode. Konstanta koja se može iščitati iz moje motivike jest priroda. Priroda i okoliš oduvijek su inspirirali umjetnike. Kao tematsko izvorište, vanjski podražaj, ljepota prirode u umjetniku izaziva doživljaj koji traži likovno definiranje. Umjetnik „posvaja“ jedan dio te prirode i preoblikuje ga prema svom unutarnjem doživljaju.
Kada publika promatra likovno djelo inspirirano prirodom ima priliku osjetiti, doživjeti mnoštvo ugodnih dojmova koji ga vraćaju njegovoj biti i ravnoteži. Estetski dojam umjetničkog djela pruža mu mogućnost uživanja u ljepoti, ali i razmišljanja, prisjećanja, maštanja, sanjarenja, kontempliranja, meditiranja… U suvremenom užurbanom načinu života i gubitka istinskih vrijednosti umjetnička djela umanjuju tjeskobu i vraćaju životu radost i smisao.“

O autorici:

Tatjana Kreštan rođena je u Garešnici 26. siječnja 1971. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te knjižničarstvo. Slikanjem se bavi od studentskih dana i izlaže od 1990. godine. Dosad je ostvarila tridesetak samostalnih izložaba, više skupnih nastupa i sudjelovanja na likovnim kolonijama i humanitarnim akcijama. Izražava se u tehnici akrilika i ulja.Zapaženiji ciklusi su joj „Buđenje“ (2001.), „Putokazi“ (2004.), „Kolaži sjećanja“ (2008.) te „Cvjetne slagalice“ (2016.). Osim stvaralaštvom, bavi se i vođenjem likovnih radionica s djecom i mladima te organizacijom autorskih izložaba u knjižnici Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar. Članica je likovne udruge HDLU Zagreb.

 

O CIKLUSU „CVJETNE SLAGALICE“ (2016.)

„Je li umjetnost iluzija, enigma ili stvarnost svojstvena ljudskom biću, je li ona odraz ili svjedočenje jednog vremena, izraz i posredno emotivno tumačenje strasti, ili pak ambijentalna reinterpretacija prirode i njenih zakonitosti i pojava, je li umjetnost… ?

Mogli bismo tako unedogled teoretizirati, postavljati pitanja, tražiti odgovore i istinu o umjetnosti, ali u konačnici sve će to biti djelatnost pojedinca zasnovana na osjetilnosti. Takva izražavanja blagodat su dana čovjeku, koje obično zovemo nadarenošću. Kakva će ona biti i s kakvim dosegom, ovisi u njenom primatelju i nositelju koji bi je trebao raspoznati i s uvažavanjem nadograđivati.

Sam umjetnički proces uvjetovan je vanjskim podražajem, doživljajem, emotivnim pražnjenjem i u konačnici likovnim definiranjem u materijalnom ili nematerijalnom obliku.

Primjenjujući uvodna promišljanja možemo definirati i slikarstvo Tatjane Kreštan, koja je upravo na ovakav, afirmativan način shvatila umjetnost. Dakle, svjesna je svojeg „Božjeg dara“ koji će biti onakav kakvim ga i u kojima pravcima usmjeruje.

Njeno recentno slikarstvo lako je čitljivo prije svega u likovnom smislu. Autorica jasno sugerira tematsko izvorište, stilsko i tehnološko uporište i, dakako, umjetnički ugođaj.

Kao u ranijim fazama, tako i u najnovijim, traži i pronalazi prije svega ljepotu oblika i harmoniju boja u prirodi, ne krijući pritom dijalog s impresionistima, začetnicima moderne umjetnosti. Francuski impresionisti Georges Seaurat, Paul Signac i dr. prakticirali su komponirati sliku sitnim šarolikim točkicama (poentilizam) kako bi postigli vibracije boje i titraje svjetla. Nešto slično nailazimo i u slikarstvu Henrija Matissea, Mauricea Vlamincka, Vincenta van Gogha i dr.

Za razliku od poentilista, Tatjana likovne konstrukcije ne gradi „točkasto“ nego čistim mrljama, raznobojnim „krpicama“, izvedenim širokim impasto otiscima ili kraćim potezima kista većih brojeva. U nekim segmentima način slikanja nalik je kolažima ili vitraju, zbog čega je u komunikaciji s promatračem potreban određeni odmak od površine. Tada na jednoj udaljenosti motiv se optički stapa u lijepu kolorističku cjelinu.

Motivi cvijeća, a potom krajolika, osnovna su preokupacija njenog slikarskog interesa, pri čemu je tonska i koloristička gradacija osnovna vrijednost i konstanta. Analizirajući konstruktivne elemente kompozicije, uočit ćemo ustrajnost na izvornim bojama, kakve nalazi u industrijskom obliku pakirane u tubama. Izdvojeno, svaka za sebe u takvom tonu djeluju „sirovo“, ali vještim smislenim nizanjem i skladanjem, autorica postiže prave kolorističke senzacije. Takve efekte nije stvorila slučajno, nego strpljivim istraživanjem odnosa među bojama i njihovoj egzistenciji u obliku slikarske kompozicije.

 Odabir teme u ovom kontekstu nije slučajan. Upravo su cvijeće i krajolici neiscrpno izvorište takvom likovnom shvaćanju. Čak i kada se čini da je slika monokromatska, ona djeluje „vrckavo“, razigrano tonskim modulacijama, naročito zelenim (…„zeleno što volim zeleno“, rekao bi Federico Garcia Lorca). Zelenilo se nameće u krajolicima, ali opet obogaćeno cvjetnim parcelama ili rascvjetalim grmljem. Dakle, cvjetno-floristička tematika postaje likovni prioritet. Tatjana podjednako uvažava samoniklo cvijeće, livadno, ali i kultivirano. Poput vesele cvjećarice iz bogate bjelovarske gradske tržnice prepune cvjetnih aranžmana, rezanog cvijeća, prepunih tegli svakojakog sobnog raslinja, na slikarsku podlogu slaže rascvjetale kolorističke varijacije u vaze, bukete, vjenčiće ili u slobodnom rasporedu. Sve pršti bojama, osjeća se užitak u umjetničkom činu. Taj osjećaj autorica dijeli i potencijalnom promatraču – primatelju.

Znamo da je boja fizikalna osobina svjetlosti koja utječe na raspoloženje čovjeka pa čak i drugih živih bića. Psihološki utjecaj boje umjetničkog djela dvosmjeran je i dvojak. S jedne strane odraz je psihičkog stanja i karaktera autora, a s druge strane refleksija primatelja. Psiholozi bi lako protumačili karakter osoba u toj komunikaciji pa tako i naše autorice. Kolorizam je ovdje prije svega u ulozi ugođaja i dobrih vibracija koje ona na ovaj način disperzira i mora se reći da u tome uspijeva. Jednostavno, čovjek se osjeća ugodno okružen Tatjaninim slikama.

U današnje vrijeme, u anarhiji vrijednosnih sustava, pomanjkanja mnogih vrijednosti, pa tako i estetskih, Tatjanino slikarstvo djeluje terapeutski. Tjeskoba slabi, a radost života postaje snažnija.“

Zdravko Šabarić

IZBOR IZ SAMOSTALNIH IZLOŽABA

1990. Galerija Doma umirovljenika „B. Adžija“ Zagreb
1993. Galerija Bjelovar
1996. Galerija INA-COMMERCE Zagreb
1998. Pučko otvoreno učilište Zagreb
2001. „Buđenje“ – Gradski muzej Bjelovar, Galerija LUV Varaždin, Gradski muzej Virovitica
2004. „Putokazi“ – Gradski muzej Bjelovar, Gradska galerija Garešnica, Hotel „Kutina“ Kutina
2005. „Putokazi“ – Galerija „Franjo Ciraki“ Požega
2006. „Putokazi“ –  Srednja škola Dugo Selo
2008. „Kolaži sjećanja“ – Medicinska škola Bjelovar, Gradska knjižnica Đurđevac
2009. „Kolaži sjećanja“ – Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica
2009. „Putokazi“ – Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića Zagreb
2010. „Traganja“ – Likovni salon „Ljudevit Šestić”, Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac
2016. „Cvjetne slagalice“ – Galerija Kupola, Gradska knjižnica Zagreb
2017. „Cvjetne slagalice“ – Gradska knjižnica Marka Marulića Split
2018. „Cvjetne slagalice“ – Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Zagreb

IZBOR IZ SKUPNIH IZLOŽABA

1997. Mare croaticum : 9 slikara Bjelovarsko-bilogorske županije, Šibenik
1997., 1998., 2011. Lovrakovi dani kulture Likovni radovi učitelja Bjelovarsko-bilogorske županije, Veliki Grđevac
2005. Peti susreti likovnih umjetnika u Dugom Selu, Dugo Selo
2014. Skupna izložba garešničkih umjetnika, Galerija Garešnica
2015. Skupna izložba garešničkih umjetnika, Galerija Daruvar
2015. Izložba slika likovne kolonije Čapljina 2005. – 2015., Čapljina
2016. Susreti – Skupna izložba likovnih umjetnika iz ogranaka Matice hrvatske Garešnica, Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja i Zaprešić – Garešnica, Jastrebarsko, Zaprešić, Samobor
2017. Skupna izložba Uokvirena pozivnica – Picokijada, Đurđevac
2017. 9. Bijenale umjetnosti minijature BiH – Tuzla

 

Ostale poveznice:

Facebook:

https://www.facebook.com/TANJA-Kre%C5%A1tan-453382304734540/

 

Fineartamerica. Dostupno na:

https://fineartamerica.com/profiles/tatjana-krestan.html

 

HDLU Zagreb. Dostupno na:

https://likumzg.wordpress.com/2018/04/11/predstavljanje-umjetnice-tatjana-krestan/

 

Hrvatska mreža kulture. Dostupno na:

http://tatjana-krestan.mreza.hr/stranica?p=tatjana-krestan-85e0

 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here