Rekordnih 690 tisuća korisnika projekta Besplatne elektroničke knjige u 2020.

0
139

Foto: Pixabay

 

UZ SVESRDNU POMOĆ „ZAKLJUČAVANJA“

Rekordnih 690 tisuća korisnika projekta Besplatne elektroničke knjige u 2020.

 

Tijekom pandemijske godine oboreni su svi prethodni rekordi, i malo je vjerojatno da će u skorije vrijeme biti ponovno oboreni, budući da je u samo dva proljetna mjeseca, dok je u Hrvatskoj, ali i širom svijeta, bilo na snazi „zaključavanje“ projekt je zabilježio 345 tisuća korisnika – za usporedbu, toliko je ukupno bilo korisnika tijekom 2016. i 2017. godine. Osim toga, zabilježen je porast broja online čitanja od 39 te preuzetih e-knjiga od 45 posto, što predstavlja znatno veći porast nego bilo koje od prethodnih godina.

 

 

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] objavilo je u okviru internetskog projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] tijekom 2020. godine 25 novih naslova, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta (elektronickeknjige.com) od objavljenih 267 dostupno 234 naslova. U istom razdoblju, prema podacima servisa Google Analytics, mrežne stranice projekta zabilježile su rekordnih 689.517 korisnika koji su online čitali 184.457 e-knjiga te na svoje uređaje preuzeli još njih 113.733, što znači da su korisnici projekta tijekom 2020. ukupno čitali 298.190 e-knjiga. U odnosu na 2019. godinu, kada je zabilježeno 583.180 korisnika koji su online čitali 132.606 e-knjiga te na svoje uređaje preuzeli još njih 78.212, što ukupno iznosi 210.818 besplatnih e-knjiga, to predstavlja porast broja korisnika od 18, porast broja online čitanja od 39 te preuzetih e-knjiga od 45 posto.

Najčitaniji je prozni naslov u 2020. roman „Sloboština Barbie“ Maše Kolanović (8.290 čitatelja), a iza njega slijede roman „U tvom zagrljaju zaboravljam svako pretrpljeno zlo“ Krešimira Pintarića (7.265) te prozni zapisi Henryja Davida Thoreaua „Walden“ (6.664). Najčitaniji pjesnički naslov je „Tri jeseni“ Ane Ahmatove (4.170 čitatelja), a iza njega slijede „Tour de force“ Krešimira Pintarića (2.621) i „Mamasafari“ Olje Savičević Ivančević (1.900). Najčitaniji publicistički naslov je „Zapisi iz treće kulture“ Darka Polšeka (13.014 čitatelja), a iza njega slijede „Mediji, propaganda i sistem“ Noama Chomskog (9.373) i „Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!“ Dražena Šimleše (9.089). Najčitaniji esejistički naslovi su „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (12.293), „Barikade“ Borisa Budena (2.867) i „Hodanje“ Henryja Davida Thoreaua (2.311), dok su najčitaniji teorijski naslovi „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (18.776), „Strukturalizam, semiotika, metafilmologija“ (2.907) i „Filmska opredjeljenja“ (2.051) Hrvoja Turkovića. Čak 77 naslova zabilježilo je više od tisuću čitatelja tijekom 2020. godine, od već spomenutih Gilićevih „Filmskih vrsta i rodova“ s više od 18 tisuća čitatelja, do prozno-poetskih zapisa Suzane Matić „Koliko sam puta okidala s boka“ s 1.001 čitateljem.

Kao i prethodnih 19 godina, projekt BEK nastavlja s objavljivanjem probranih naslova suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući legalan i besplatan pristup djelima zaštićenim autorskim pravima. U travnju je objavljen „ženski pjesnički blok“: „Plovna mjesta“ Sanje Baković, prvijenac autorice projekta za popularizaciju poezije – Odvalimo se poezijom, „Nebeski ekvator“ Gordane Benić, višestruko nagrađivane pjesnikinje i dobitnice Goranova vijenca, „Etika konja i kruha“ Marije Dejanović, nagrađena Goranom za mlade pjesnike, „Početne koordinate“ Monike Herceg, za koju je autorica nagrađena Goranom za mlade pjesnike te s još tri druge ugledne nacionalne pjesničke nagrade, „Čovječica“ Sonje Manojlović, višestruko nagrađivane pjesnikinje i dobitnice Goranova vijenca, te „Meteorologija tijela“ Nade Topić, koja je bila u užem izboru za književne nagrade Risto Ratković i Tin Ujević. U lipnju je objavljen „muški pjesnički blok“: „Trobojno bijelo“ Stipe Odaka, nagrađena Goranom za mlade pjesnike, „Postelja od orahove sjene“ Marinka Plazibata, za koju je autor dobio nagradu za najbolji neobjavljeni rukopis autora do 35 godina na Pjesničkim susretima u Drenovcima, te „Plast igala“ Dinka Telećana, čija je poezija prevedena na desetak jezika. U srpnju je objavljeno treće kolo biblioteke „elektroRI“: finalist nagrade Kamov – zbirka pjesama „Moramo postati konkretni“ Željke Horvat Čeč te zbirke „Kuga i njezine kćeri“ Kristine Posilović i „Zapisano metkom“ Zorana Žmirića; dobitnik nagrade za spekulativnu fikciju Artefakt – roman „Ulica Helen Keller“ Envera Krivca te zbirke priča „Valjalo bi me zamisliti sretnim“ Davora Mandića i „Noćni ekspres“ Milana Zagorca. Krajem kolovoza objavljen je „prijevodni blok“: novi prijevodi dva ZF klasika Herberta Georga Wellsa – „Nevidljivi čovjek“ i „Otok doktora Moreaua“ – koje potpisuje Kristina Vlašić. Krajem rujna objavljen je „ženski prozni blok“: roman „Nekoliko dana kolovoza“ Mirjane Dugandžije, koji ušao je u finale nagrade T-portala za hrvatski roman godine, nagrade Jutarnjeg lista za prozno djelo godine te Vjesnikove nagrade Ivan Goran Kovačić za roman godine; zbirku rubnih proznih formi „S tetovažom nisi sam“ Dorte Jagić, višestruko nagrađivane pjesnikinje i dobitnice Goranova vijenca, te zbirku priča „Moramo razgovarati“ Tanje Mravak, za koju autorica dobila nagradu Prozak, nagradu Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo, nagradu Slavić Društva hrvatskih književnika za autorski prvijenac, kao i posebno priznanje Slobodne Dalmacije za kulturu. Krajem listopada objavljen je „muški prozni blok“: roman „Kratki izlet“ Ratka Cvetnića, koji je nagrađen Gjalskim te se i danas smatra jednom od najboljih proza o Domovinskom ratu; zbirku priča „Divan dan za Drinkopoly“ Marka Gregura, za čiji je rukopis nagrađen Prozakom, te roman „Minuta 88“ Jurice Pavičića, višestruko nagrađivanog prozaika, scenarista i novinara. Povodom dvije važne nagrade za životno djelo (Vladimir Nazor i Kvirin) dodijeljene Andriani Škunci ove godine, u prosincu smo objavili još jednu, treću po redu, njezinu zbirku pjesama – „Pomaci, tišine“. A za kraj godine objavili smo svojevrsnu „ekološku početnicu“ – „Ekološki otisak“ Dražena Šimleše. Knjige su objavljene uz financijsku potporu Grada Zagreba, Grada Rijeke i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Naslovi objavljeni u okviru projekta BEK dostupni su trenutno, globalno i bez novčane naknade: krajem 2020. godine projekt je premašio brojku od tri milijuna 700 tisuća korisnika, što u prosjeku iznosi više od 190 tisuća godišnje, a knjige su čitane i/ili preuzete 2,138.510 puta, što znači da je u prosjeku po svakom naslovu zabilježeno više od 8 tisuća čitatelja.

 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here