NULA I JEDAN

0
81

Foto: Pixabay

 

NULA I JEDAN

To se događa samo jednom u životu, i nikad više – ako se računa kao dva, triput bi bilo previše
Kad se događa više puta, a uvijek je kao jedno, onda se i to računa, ako se izostavi neugodno hladna matematička logika
Prema tome, jednom ko nijednom ili dva put kao pet, to je isto kao šest naprama tri;
da je tri kao četiri, u nekom omjeru koji će jednoga dana biti (raz)otkriven
Jer tri put isto, to se može dogoditi samo jednom, i nikad više, a manje od toga bilo bi gotovo kao ništa
Sve u svemu jedno, ali vrijedno, i da to bude to, ali ne više od šest puta, ne da se izračunati nikakvom poznatom računskom operacijom, iako nisam dovoljno upućen u to, zato o tome ne mogu ni govoriti
Samo znam da se to jedno dogodilo više puta, ako je bilo dovoljno jako i stvarno
Pa tko to uopće dovodi u pitanje, jer u trenutku izricanja to jedno je iznad svega, a drugi put se isto tako broji, dok se sve ne pretvori u varljivu društvenu igricu, kada se pogađa, traži ili žmiri
Zato sve se događa jednom i odjednom, ali ni to jedno ne može bez nijednog, a kamoli dva, koji se nekako upliće u sve moguće govorancije, operacije i naklapanja
Ako pak težimo k nuli, onda se i ona može dogoditi samo jednom, iako je ništa, ali je nešto
To, pobogu govore i ove nebuloze, jer još nismo došli ni do sedam, a meni se pred očima nižu milijuni i milijarde. Pa kad se to pomnoži s tim bogomdanim jedan, ostaje to isto, ali s nula ne ostaje ništa, pa ma koliko toga bilo
Zato bih najradije završio s osam ili devet, da nemam deset, koji mi nekako imponira jer i on ima i nulu i jedan, a to je sasvim dovoljno za sve ostalo, ma koliko se ono protezalo u jedinstvenu, strašnu i veličanstvenu beskonačnost.

Dragan Gligora

 

O autoru: Dragan Gligora rođen je 1963. u Pagu. Osnovnu i srednju školu pohađao u Kolanu, Novalji i Pagu. Diplomirao na FF u Zadru 1989. godine Hrvatski jezik i južnoslavenske književnosti. Pohađao doktorski studij na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2007. obranio doktorsku disertaciju Psihoanalitička introspekcija i osobni mit u romanima Petra Šegedina. (Povjerenstvo: akademik Milivoj Solar, prof. dr. Cvjetko Milanja i prof.dr. Vinko Brešić) Deset godina radio u prosvjeti. Od 1999. radi kao novinar HRT-a. Objavio knjigu eseja Rad snova, knjigu lirske proze Jedini smisao vremena, te tridesetak znanstvenih i stručnih radova i recenzija. Sudjelovao u radu dvadesetak znanstvenih skupova i kolokvija. Područje interesa: teorija književnosti, novija hrvatska književnost, svjetska književnost, teorija mita, filozofija jezika, filozofija znanosti i psihoanalitička teorija. Živi i radi u Kninu.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here