Od 8. do 9.9.2023. godine u Koprivnici održat će se E.T.N.O. KC festival. Povodom skorašnjeg održavanja festivala, postavili smo nekoliko pitanja etnomuzikologinji Hannah Pavlić koja je i pokrenula festival 2022. godine.
Možete li nam za početak reći kako je nastao festival E.T.N.O. KC i s kojom svrhom?
E.T.N.O. KC nastao je iz moje žarke želje za pokretanjem festivala usmjerenog na promociju tradicijske glazbene baštine, ali i kulture općenito, etno glazbe i world musica, u prijevodu na hrvatski, glazbi svijeta. Kada govorimo o svrsi festivala, ona se može iščitati i pronaći u samom nazivu festivala – Edukacija. Tradicija. Novi izričaji. Okupljanje. Koprivnica. Nije dovoljno samo organizirati glazbena događanja u smislu koncerata, već je cijela poanta u edukaciji. Kada kažem edukacija, ne mislim na usvajanje novih informacija, već na širenje vidika pojedinaca. U program festivala integrirane su razne radionice, slušaonice i predavanja koja će zasigurno svakom posjetiocu približiti važnost prepoznavanja i poznavanja tradicijske kulture, barem u kontekstu važnosti očuvanja onoga što je ostalo od onih “starih dana“ kada se još tradicijska kultura živjela u narodu. Svrha je i predstaviti nove izričaje tj. etno glazbu, koja se po definiciji itekako razlikuje od tradicijske glazbe, osvijestiti razlike između ovih pojmova, ali i ponuditi pregled današnjih glazbenika koji stvaraju etno glazbu i u konačnici okupiti ljude iz raznih dijelova Hrvatske, ali i šire od toga u jedan mali, ali zanimljivi grad, te decentralizirati prevlast ovakvog tipa događanja u našem glavnom gradu.
Ovo je druga godina festivala. Kako je festival izgledao prve godine? Koliko je bilo sudionika, kakva je bila podrška okoline? S kakvim zadacima, preprekama ali i dobrim stvarima ste se susreli kao organizator?
Prvo izdanje festivala skromno se predstavilo javnosti, odaziv nije bio prevelik, ali je bio kvalitetan! To je inicijalna prepreka svim organizatorima. Uvijek kada se nešto novo pokreće, treba vremena da se integrira u zajednicu i da ljudi to prepoznaju kao vrijednost. Na kraju održanog festivala, dobili smo puno pohvala i podrške, ohrabreni za drugu godinu organiziranja festivala. Ljudima nedostaje aktivno sudjelovanje u nekom programu, a kada je riječ o tradiciji, mislim da svatko može pronaći nešto za sebe i da se to osjetilo kod posjetioca. Tradicijska kultura nam je svima zajednička, barem na nekoj razini, bili mi toga svjesni ili ne. To je nešto upisano u našim kostima, možda nevidljivo, ali prisutno. Evo jedan primjer radionice. Organizirali smo radionicu izrade štruklji i moram priznati da me iznenadilo koliko se ljudima to svidjelo. Bile su prisutne sve generacije, a spontani pljesak koji je popratio vješto i iskusno zamotavanje štruklji koju je izvela žena iz Udruge Bakovčica ukazao mi je na činjenicu da ljudima uistinu nedostaje znanje koje su imale naše bake i djedovi. Nemaju svi priliku vidjeti, a kamoli naučiti neka stara znanja koja definiraju naše, u ovom slučaju, ukuse u hranu, a to se može odnositi na bilo koje životno polje. Živimo u sve bržem svijetu i moramo ga početi usporavati, barem na osobnoj razini!
Što možemo očekivati ove godine od festivala? Što sve očekuje posjetitelje?
Ove godine festival smo podigli na novu razinu. Održat će se u trajanju od dva dana, petak i subota (8. i 9.9.) u staroj vojarni tj. na adresi Trg doktora Žarka Dolinara 16, Koprivnica. Počinjemo u petak u 17h s radionicom „Spajanje sa zemljom (Grounding)“ koju će izvesti Sabina Makaj, na kojoj će se izrađivati dorodango loptice (hikaru dorodango), što pripada japanskoj tradiciji. Nastavljamo odmah nakon s predavanjem Dunje Knebl u 19h pod nazivom „U stvaranju etno glazbe“, nakon čega slijedi projekcija dokumentarnog filma i koncert Dunje Knebl i Roka Margete s početkom u 21:30h. Na samom kraju slijedi after party i slušanje etno glazbe i world musica. U subotu program otvaramo s radionicom izrade ivanečkog veza u 16h u izvedbi Vezilja Dif.-a Koprivnički Ivanec. Ivanečki vez je jedno od najznačajnijih naslijeđa naše županije. Izvorni vez je glavna sastavnica ivanečkog identiteta i po vezenoj nošnji razlikuju se od drugih naselja u koprivničkom dijelu Podravine. Nakon vezenja, slijedi radionica i predavanje „Što je galeman?“ u izvedbi etnomuzikologinje Julije Novosel, voditeljice jedinog ansambla u Hrvatskoj koji se bavi sviranjem tradicijske indonezijske glazbe na tradicijskim instrumentima dovezenim iz Indonezije pod nazivom Ansambl gamelana Jaman Suara. Ovo je jedinstvena prilika za probati svirati ove, inače nedostupne i rijetke, tradicijske instrumente! Nakon predavanja s početkom u 20h slijedi i koncert ansambla Jaman Suara. Između ostalog, za djecu je organiziran mali kutak zaboravljenih igara sa starim igračkama. U izvedbi Folklornog ansambla Koprivnica izvest će se i radionica za djecu pod nazivom „Zaboravljene igre“. Između svega toga, posjetitelji će moći i sudjelovati na radionici izrade bregofske pite (podravske slastice) koju će izvesti Udruga žena Bregi. Koncertni dio počinje u 20h s ansamblom Jaman Suara, nakon čega slijedi u 22h koncert izvrsnog i meni trenutno najdražeg etno sastava iz Sjeverne Makedonije Perija i završava s after partyjom na našem koprivničkom Nettle soundsystemu.
Kakvo je vaše iskustvo sa etno scenom? Postoji li u Hrvatskoj zanimanje za etno festivale i očuvanje tradicije? Imate li povratnu reakciju posjetitelja i okoline? Jesu li ovakvi etno festivali traženi?
Mislim da etno scena u Hrvatskoj raste. U zadnje vrijeme pojam “etno“ je svakako postao popularniji i prepoznatljiviji, iako iz vlastitog iskustva uviđam da ljudima baš nije jasno što se podrazumijeva pod ovim pojmom. Etno glazbu sluša različit profil ljudi, od onih koji vole tradicijsku glazbu i svjesni su da je etno glazba produžetak i modernizacija tradicijske glazbene kulture, do onih koji se npr. bave yogom i duhovnim aspektima, pa im etno glazba služi za neko produbljivanje shvaćanja svijeta u kojem žive, do onih kojima se jednostavno sviđa slušati nešto što je različito od mainstream glazbene kulture koja se nudi na radiju. Osobno, vidim dosta nedostataka u samom konzumiranju etno glazbe, a još više u produkciji iste. Potrebno je predznanje na području tradicijske kulture, znači one koja je živjela u narodu i koja se prirodno izvodila, kako bi se stvorila kvalitetna etno glazba. Znači, etno glazba je modernizacija i aktualizacija tradicijske glazbene kulture. Skraćeno, uzmete neki tradicijski napjev/ritam, element i nadahnete mu novo ruho, napravite svoj aranžman. To je etno glazba. Do sada sam nailazila na svakakve površne opise etno glazbe i svrstavanja svakakvih bendova pod etno, a uopće se nije radilo o etno glazbi! Nemojte vjerovati svemu što pročitate u vezi etno glazbe i imajte dozu kriticizma u konzumiranju istog. Pozitivna strana svega je da se etno glazba sve više širi i da je potražnja sve veća. A kako i ne bi? Mislim da nam svima kolektivno treba čišćenje od isprazne popularne kulture koja nam se nameće i da je potrebno poniranje u korijenje koje ćete u glazbi, u najčišćem obliku, pronaći u tradicijskoj glazbi, a dalje od toga u etno glazbi koja polako, ali sigurno, pronalazi svoj glas u široj javnosti.
Možemo slobodno kazati da će ovogodišnji festival biti međunarodnog karaktera jer će na njemu nastupiti sastav iz „Perija“ iz Sjeverne Makedonije. Osim njih nastupit će i ansambl Ansambl gamelana Jaman Suara koji izvodi indonezijsku tradicionalnu glazbu. Što možemo očekivati od navedenih bendova odnosno ansambla?
Izuzetno sam uzbuđena i ponosna što ove godine možemo predstaviti dva kvalitetna sastava koji se bave proširenjem poimanja tradicijske i etno glazbe. Ansambl Jaman Suara koji se bavi istraživanjem i izvođenjem indonezijske glazbene kulture trenutno se bavi projektom pod nazivom Spaces in Between u kojem spaja hrvatsku i indonezijsku tradicijsku glazbu. Ovakav projekt je unikatan i jedinstven jer se do sada nitko u Hrvatskoj nije time bavio. Ono što je zanimljivo jest da se ovaj ansambl sastoji od bivših studenata, danas diplomiranih glazbenika, Muzičke akademije u Zagrebu. Voditeljica ansambla etnomuzikologinja Julija Novosel živjela je dvije godine u Indoneziji i po povratku u Zagreb osnovala ansambl s tadašnjim studentima Akademije. Ansambl aktivno djeluje već niz godina i svake godine predstavlja neke nove projekte. Instrumenti na kojima svira ansambl su dovezeni iz Indonezije, što je omogućila ambasada tj. Veleposlanstvo Republike Indonezije, i ručno su rađeni od bronce. Gamelan je orkestar koji se sastoji od različitih instrumenata koje ćete moći vidjeti u subotu 9. rujna. Nakon nastupa Ansambla Jaman Suara, slijedi nastup sastava Perija is Sjeverne Makedonije. Ovaj izuzetno zanimljivi sastav bavi se proširenjem granica poimanja etno glazbe. Koriste tradicijske instrumente i nadahnjuju se raznim pjesnicima koji su na njih ostavili duboki trag, a zanimaju ih teme anarhizma, ljudske slobode i jednakosti. Koriste se znanjem o tradicijskoj glazbi i koriste nepravilne mjere i ritmove koji se mogu pronaći u njihovoj staroj glazbi i glazbi Balkana kako bi stvorili novi izričaj koji je karakterističan baš za njih. Oni su stvarno izvrsni i kvalitetni glazbenici koje treba doživjeti i poslušati!
“Mislim da nam svima kolektivno treba čišćenje od isprazne popularne kulture koja nam se nameće i da je potrebno poniranje u korijenje koje ćete u glazbi, u najčišćem obliku, pronaći u tradicijskoj glazbi, a dalje od toga u etno glazbi koja polako, ali sigurno, pronalazi svoj glas u široj javnosti.”
Nastup neponovljive Dunje Knebl očekuje nas u petak. S njom će nastupiti i Roko Margeta. Za sve ljubitelje etno glazbe njezin nastup će biti prava poslastica. Osim nastupa možemo očekivati i njezino predavanje “U stravanju etno glazbe”. Možete li nam nešto više reći o predavanju i što će posjetitelji moći ćuti?
Dunja Knebl je pionirka naše hrvatske etno scene i zato će biti neizostavni dio naše glazbene priče. Štoviše, Dunja se bavi istraživanjem raznih svjetskih tradicijskih glazbenih kultura, ima veliku kolekciju raznih tradicijskih instrumenata, pa se time savršeno uklapa u koncept našeg festivala kojemu je cilj edukacija šire javnosti. Zato smo u dogovoru s Dunjom organizirali predavanje pod nazivom „U stvaranju etno glazbe“ kako bi približili proces stvaranja etno glazbe koja nastaje iz tradicijske. Dunja će podijeliti svoja osobna iskustva putovanja, istraživanja i stvaranja glazbe, što svakako treba doći poslušati i nakon toga, naravno, uživati u njezinom koncertu u suradnji s talentiranim glazbenikom Rokom Margetom.
Osim glazbe, posjetitelje na festivalu očekuju i radionice. Koje radionice se mogu posjetiti i što se na njima može naučiti?
Posjetitelji će moći sudjelovati u radionici izrade dorodango loptica koje potječu iz japanske tradicije, probati svirati indonezijske tradicijske instrumente, naučiti izraditi podrafsku slasticu bregofsku pitu, naučiti vesti ivanečki vez, a djeca će moći naučiti neke od starih, gotovo zaboravljenih, igara. Sve informacije oko radionica možete pronaći na našoj Facebook stranici (ETNO – Edukacija/Tradicija/Novi izričaji/Okupljanje Koprivnica) ili na Instagram stranici (@etno.koprivnica).
Kao začetnica i organizatorica festivala sudjelovat ćete slušaonicom s temom „Glazbe svijeta u našem dvorištu“. Što posjetitelje očekuje na toj slušaonici?
Slušaonica „Glazbe svijeta u našem dvorištu“ posvećena je prikazu tradicijske, etno glazbe i world musica i objašnjenju razlika između pojmova. Posjetitelji će biti potaknuti da zaplešu na razne ritmove iz cijeloga svijeta, ali i iz Hrvatske. Cijeli festival ne bi bio moguć bez našeg koprivničkog Nettle soundsystema koji je izradila Udruga Kopriva koja je i organizator cijelog festivala. Tako da se od drugih festivala istog tipa razlikujemo po tome što ćemo glazbu puštati kroz predivne zvučnike sousndsystema! Tako da pozivam i ljubitelje reggaea i dub glazbe da izlože svoje uši, ako još nisu, Nettle soundsystemu. Isto tako, svi koncerti će biti ozvučeni na isti način, pa možete očekivati novo i drugačije glazbeno iskustvo koje, vjerujem, još niste imali!
