Svečano otvorena samostalna izložba akademskog umjetnika i profesora Antona Vrlića

0
471
Ravnateljica Andrea Car Avdagić, umjetnik i kustosica

petak 3. lipnja 2022. u Gradskoj galeriji Crikvenica svečano je otvorena samostalna izložba pod nazivom „Janus“ akademskog umjetnika i profesora na zagrebačkoj i riječkoj likovnoj akademiji Antona Vrlića. Autor se predstavio selekcijom fascinantnih recentnih radova u staklu i crteža na papiru koji zaokružuju jedno životno poglavlje. Iako je diplomirao slikarstvo, od samih početaka Anton Vrlić u svom izričaju koristi staklo integrirajući ga na najrazličitije načine u svoj rad, a posljednjih 30-ak godina posvetio se staklu i kao samostalnom mediju. Izložba “Janus” predstavlja iznimno zanimljiv splet životnih i značenjskih okolnosti koje su izražene u nizu staklenih skulptura te radova izvedenih u paus papiru. Kao osnovno gradivno sredstvo Anton Vrlić koristio je staklene ploče koje su godinama padale s pročelja zagrebačke Galerije Gradec, a koje je oblikovao i dizajnirao autorov profesor i mentor Raoul Goldoni. U dužem vremenskom periodu Vrlić je sakupio preko tonu staklenih ploča koje je potom preoblikovao u nove vrijednosti izražene kroz reljef i pune forme. Radovi u staklu nastali su termičkom obradom u peći, potom su rezani i polirani kako bi se dodatno naglasila uloga svjetla kao gradivnog elementa skulptura. Istovremeno, staklo je kombinirano sa žbukom, pigmentom za zid, a sve zajedno je transformirano u toplini peći čime su do izražaja došla Vrlićeva traganja za nervaturom opne.

Na otvorenju izložbe nova ravnateljica Gradske galerije Crikvenica Andrea Car Avdagić pozdravila je sve prisutne te izrazila zadovoljstvo što Gradska galerija Crikvenica ima priliku prezentirati recentni ciklus eminentnog hrvatskog umjetnika Antona Vrlića. Kustosica izložbe Sonja Švec Španjol predstavila je prezentirani ciklus staklenih objekata, skulptura, reljefa i crteža posjetiteljima te istaknula kako su prolaznost i transformacija glavne odlike aktualnog ciklusa radova Antona Vrlića pri čemu se bog Janus nametnuo kao logična inspiracija i počelo svega. Ciklusom “Janus” kao da je završen puni krug. Anton Vrlić diplomirao je u klasi profesora Raoula Goldonija koji je, kao i Vrlić, diplomirao slikarstvo, a nakon određenog vremena posvetio se mediju stakla. Vrlić koristi postojeće Goldonijeve staklene ploče kao polazišnu točku i procesom obrade vatrom daje im trajnost, a vlastitim oblikovanjem unosi novu estetsku vrijednost. I tako simbolika Janusa dobiva svoj puni smisao kroz splet prošlosti i sadašnjosti, funkcije i forme, namjere i slučajnosti, postojećeg i novostvorenog utjelovljenog u grubo estetiziranoj staklenoj formi. Eksperimentiranjem, istraživanjem, ogoljivanjem i rađanjem novih oblika iz već postojećih te obilježenih patinom vremena, Anton Vrlić oblikuje staklene i papirnate objekte koji promjenom okolnosti i konotacija rađaju nove vizure i sadržaje, dok duh prošlosti i energija sadašnjosti utjelovljuju neminovnu prolaznost. Umjetnik Anton Vrlić pozdravio je sve prisutne, zahvalio Gradskoj galeriji Crikvenica, ravnateljici Andrei Car Avdagić i kustosici Sonji Švec Španjol na ugodnoj i profesionalnoj suradnji, izrazio je zadovoljstvo realizacijom izložbe te najavio kako ove godine odlazi u mirovinu i planira u narednim godinama još aktivnije posvetiti se umjetničkom stvaralaštvu i izložbama. Ravnateljica Andrea Car Avdagić proglasila je izložbu otvorenom.

Izložba ostaje otvorena do 28. lipnja 2022. u Gradskoj galeriji Crikvenica i može se pogledati svaki dan od 10 do 13h i od 18 do 21h. Nedjeljom je galerija zatvorena.

 

Anton Vrlić – Janus

Staklo kao jedinstven medij oblikovanja posjeduje karakteristike koje ga istovremeno čine očaravajućim, ali i izuzetno kompliciranim za modeliranje. Ono već stoljećima fascinira umjetnike, znanstvenike, ali i širu javnost… jer stvarati se mora, a staklo je medij koji intrigira svojom ambivalentnošću, ali i mogućnošću preobrazbe.

Iako je diplomirao slikarstvo, od samih početaka Anton Vrlić u svom izričaju koristi staklo integrirajući ga na najrazličitije načine u svoj rad, a posljednjih 30-ak godina posvetio se staklu i kao samostalnom mediju. Izložba “Janus” predstavlja iznimno zanimljiv splet životnih i značenjskih okolnosti koje su izražene u nizu staklenih skulptura te radova izvedenih u paus papiru. Kao osnovno gradivno sredstvo Anton Vrlić koristio je staklene ploče koje su godinama padale s pročelja zagrebačke Galerije Gradec, a koje je oblikovao i dizajnirao autorov profesor i mentor Raoul Goldoni. U dužem vremenskom periodu Vrlić je sakupio preko tonu staklenih ploča koje je potom preoblikovao u nove vrijednosti izražene kroz reljef i pune forme. Radovi u staklu nastali su termičkom obradom u peći, potom su rezani i polirani kako bi se dodatno naglasila uloga svjetla kao gradivnog elementa skulptura. Istovremeno, staklo je kombinirano sa žbukom, pigmentom za zid, a sve zajedno je transformirano u toplini peći čime su do izražaja došla Vrlićeva traganja za nervaturom opne. Površina nije toliko napeta kao kod Goldonija, a kako sâm Vrlić kaže, cilj nije bio pružiti ljudima već dobro poznato, uglađeno i fino staklo, već ostvariti sinergiju i komplementarnost stakla kombiniranog sa žbukom i pigmentom za zid te njihovom transformacijom u peći izraziti sponu između površinskih struktura i svih onih taloženja u nutrini koja nastaju kroz ljudsku povijest i civilizaciju.

Na zidovima su predstavljeni crteži koji su često bili preteča tj. predradnja staklenim objektima, a prati ih zanimljiv proces oblikovanja. Naime, Anton Vrlić je paus papire močio u vodi te ih je punio laviranim tušem, a kada su se osušili i očvrsnuli nastajali su začudni reljefi i vizure koje svojom trodimenzionalnošću, teksturama i površinskim strukturama nose mnoge karakteristike staklenih objekata. Crteži različitih veličina i oblika variraju od posve minimalističkih, pročišćenih i suptilnih rješenja do krajnje prigušenih varijanti. Riječ je o lirskoj apstraktnoj igri koja u potpunosti korespondira sa staklenim objektima.

                Djela u staklu su vrlo često komprimirana, zbijena, sažeta i kompaktna, a unutar jednog staklenog objekta pomnim promatranjem otkrivamo cijeli niz različitih sadržaja i događanja koja djeluju poput unutarnjih misaonih svemira. Neovisno je li riječ o suštinski organskim ili geometrijskim oblicima, oni u svojoj surovosti tj. neobrađenosti naprosto intrigiraju, plijene pogled promatrača i pozivaju na duže promatranje i istraživanje materije. Iako je svaki rad u potpunosti samodostatan, autor ih vrlo često postavlja u smislene kompozicije od dva ili više objekta čime se rađa nova komunikacija i dinamika samih djela. Sa svim svojim nesavršenostima objekti djeluju iskustveno i sadržajno poput arhetipskih formi koje bude sjećanja iz naše kolektivne svijesti.  

                Prolaznost i transformacija glavne su odlike aktualnog ciklusa radova Antona Vrlića pri čemu se bog Janus nametnuo kao logična inspiracija i počelo svega. Janus je bio bog svjetlosti i sunca prije negoli je postao bogom početka svih stvari, a upravo je svjetlost imanentna mediju stakla. Bog vremena koji istovremeno vidi prošlost i budućnost kao što su stakleni objekti simbol ujedinjenja prošlosti i sadašnjosti kroz transformaciju prvobitne namjene staklenih ploča. Janus je bog koji je mogao vidjeti naprijed i natrag, iznutra i izvana istovremeno i bez okretanja, baš kao što staklo emanira svjetlost iznutra prema van i omogućuje nam spoznaje kroz talog iskustva i promjena zabilježenih unutar same forme.

Ciklusom “Janus” kao da je završen puni krug. Anton Vrlić diplomirao je u klasi profesora Raoula Goldonija koji je, kao i Vrlić, diplomirao slikarstvo, a nakon određenog vremena posvetio se mediju stakla. Vrlić koristi postojeće Goldonijeve staklene ploče kao polazišnu točku i procesom obrade vatrom daje im trajnost, a vlastitim oblikovanjem unosi novu estetsku vrijednost. I tako simbolika Janusa dobiva svoj puni smisao kroz splet prošlosti i sadašnjosti, funkcije i forme, namjere i slučajnosti, postojećeg i novostvorenog utjelovljenog u grubo estetiziranoj staklenoj formi. Eksperimentiranjem, istraživanjem, ogoljivanjem i rađanjem novih oblika iz već postojećih te obilježenih patinom vremena, Anton Vrlić oblikuje staklene i papirnate objekte koji promjenom okolnosti i konotacija rađaju nove vizure i sadržaje, dok duh prošlosti i energija sadašnjosti utjelovljuju neminovnu prolaznost.

 

                                                                                  Sonja Švec Španjol, mag.hist.art.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here