Jezične varijacije / Razina 1 – intervju

0
560

Foto: Edita Sentić

Centar kulture predstavlja intervju s producenticom projekta Vesnom Mačković, autorom i izvođačom Žakom Valentom i izvođačicama Josipom Bubaš i Katarinom Nikšić.

Možete nam za početak nešto kazati o kakvom projektu je riječ? Što je konkretno istraživački projekt Jezične varijacije / Razina 1

Žak: Riječ je projektu koji tematizira pitanja prirode i manifestacije jezika kao sredstva komunikacije između pojedinaca ili grupe ljudi. Konkretno u jezičnim varijacijama troje izvođača utjelovljuju tri vrste jezika; znakovni jezik, govorna euritmija i plesna improvizacija,prezentirajući ih publici kroz različite dramaturške forme, dramskog monologa, demonstracije, performansa i postavljajući ih u međuodnos te otvarajući prostore jasnoće i nejasnoće koji je svojstven svakom jeziku i komunikaciji bez obzira na njegovu strukturu, s obzirom da  kontakt s drugim uvijek u sebi sadrži rizik od neuspjeha. 

Koliko dugo je trajao cijeli projekt? Vi imate bogato iskustvo iza sebe, ali jeste li u ovom projektu naišli na nova iskustva i spoznaje budući da se radi o znakovnom jeziku ili jeste li već bili upoznati s njime?

Žak: Ovo je bio relativno kratki istraživački proces u trajanju od samo dva tjedna no s obzirom da smo svo troje bili vrlo zainteresirani za tematiku i u tako kratkom periodu proizveli smo dosta materijala i otvorili bitna mjesta koja su pitanje prirode jezika, komunikacije i razumijevanja drugog, naravno iz pozicije izvedbenih umjetnika što je naše područje djelovanja. Znakovni jezik smo svi poznavali iz svakodnevnog života, svi smo ga negdje vidjeli u javnom prostoru, no samo ga kolegica glumica Katarina Nikšić koristi i poznaje profesionalno. Puno je novog naučeno i otvoreno kroz ovo kratko istraživanje što nas obavezuje na nastavak rada na tematici za koji smo u startu znali da će se desiti stoga smo rad i nazvali Razina 1. 

Od kuda vam motivacija da se bavite znakovnim jezikom? Što vas je nagnalo da krenete u projekt povezan sa znakovnim jezikom?

Žak: Studij euritmije kao izvedbene prakse unutar koje postoji predmet govorna euritmija koja je sistem gestualnih pokreta koji su proizašli iz unutarnjeg doživljaja zvuka koji proizvode glasovi ili slova kada ih izgovaramo i propuštamo kroz tijelo. Zanimalo me istražiti u kojoj mjeri publika koja ne poznaje ovaj sistem može razumjeti jezik i tekst kao i suodnos istog principa kojim se koristi ples, performanse te znakovnog jezika koji je na svojevrstan način srodan ovim praksama.

Vesna: Kada nam se u Institutu za budućnost otvorila prilika u obliku potpore Ministarstva kulture za gostujući novi autorski scenski rad odlučila sam da to prvo autorsko gostovanje u novoosnovanoj umjetničkoj organizaciji bude upravo povodom Međunarodnog dana znakovnih jezika. Trenutno je u tijeku pilot projekt IF Festivala – Međunarodnog cjelogodišnjeg festivala postavljanja pitanja i među brojnim društveno osviještenim i angažiranim temama kojima ćemo se baviti kroz cijelu 2020. godinu na ovom festivalu širom Hrvatske odlučila sam za prvu temu odabrati upravo rad koji bi bio vezan za 23.9. Međunarodni dan znakovnih jezika. Objavili smo javni poziv hrvatskim umjetnicima i među 10 -ak prijavljenih radova prijedlog Žaka Valente bio je najbliži konceptu koji smo zadali. 

Prema Svjetskoj federaciji gluhih, u svijetu živi oko 72 milijuna gluhih osoba. Prema podacima Registra osoba s invaliditetom, u RH je 13.460 osoba s težim razmjerima gubitka sluha. Danas osobe s oštećenjem sluha koriste više od 300 različitih znakovnih jezika. Znakovni su jezici punopravni jezici, strukturno različiti od govornog jezika i zaslužuju biti više zastupljeni i tretirani kao svaki strani jezik.

Koji znakovni jezik koristite u projektu? Koristite li hrvatski znakovni jezik ili generalno govor rukama i tijelom?

Žak: Sve spomenuto, bilo bi sjajno da publika ne poznaje niti jedan i da može upijati potpuno neopterećeno značenja i čitanja koje donosimo u izvedbi. Živo me zanima reakcija publike.

Uz znakovni jezik odnosno pokretima ruku kao izričaj koristite i ples. Što za vas znači ples i kako njime prenosite poruku? 

Žak: Mišljenja sam kao i velika Pina Bausch da ples nije tehnika niti virtuoznost koja fascinira već prvenstveno pronalaženje osobnog jezika za život za svakog pojedinog plesnog umjetnika koji mu omogućuje da komunicira s okolinom.

U širem kontekstu znakovni jezik je univerzalan, jezik koji probija granice govornog jezika. Nalazimo ga svuda oko nas i njime se svakodnevno svjesno i nesvjesno koristimo. Kakva su vaša iskustva odnosno reakcije ljudi na znakovni jezik? Koliko su uopće upoznati s kulturom gluhih i znakovnim jezikom.

Žak: Kroz promatranje i zanimanje za znakovni jezik ali i kroz dio mog obrazovanja u kome sam učio jezik tijela kroz ples, pantomimu, mimu, fizičko kazalište i posljednje euritmiju koji su svojevrsni umjetnički ekvivalent znakovnom jeziku ali kao što sam već rekao pitanje je puno šire a moglo bi glasiti “Da li je umjetnik društvo ili je umjetnik individua?” iz čega po meni i znakovni jezik spada u umjetnost pokreta i nerijetko je korišten u koreografskim jezicima pojedinih plesnih umjetnika.

Vesna: Smatram da se zapravo radi o velikoj diskriminaciji osoba i populacija ljudi koji komuniciraju znakovnim jezicima. Ako sadržaje prevodimo sa stranih jezika na hrvatski jer se u našoj zemlji govori hrvatski, zašto znakovni jezik kojim također komuniciraju naši stanovnici nije jednako tretiran i jednako važan pri predvođenju medijskih sadržaja kao i u javnim institucijama. Smatram to apsurdnim, diskriminantnim i vrlo nazadnim viđenjem i tretiranjem ove značajne skupine naših sugrađana.

 

Uz producenticu Vesnu Mačković i autora i izvođača Žaka Valente u projektu sudjeluju izvođačice Josipa Bubaš i Katarina Nikšić.

 

Josipa, molim vas da nam kažete kako ste došli u dodir sa znakovnim jezikom? Iza vas je bogato iskustvo kao izvođačice, ali da li ste se do sada susreli konkretno sa znakovnim jezikom?

Prvi puta sam dublje došla u dodir sa znakovnim jezikom u sklopu ovog projekta, do sada nisam znala o njemu ništa, osim općih mjesta.

Što za vas znači ovaj projekt? Imate li neku poruku koju želite poslati gledateljima sudjelovanjem u ovoj izvedbi?

Zanimljivo mi je bilo razgovarati s Katarinom koja ima i osobnu motivaciju za rad na projektu, tako da sam, uz otkrivanje potencijala znakovnog jezika za rad s pokretom, u biti malo zavirila i u novi jezik, drugačije kodove i životne situacije, što mi je vrlo dragocjeno.

Iza vas je bogato izvedbeno iskustvo. Pretpostavljamo da vam nije bilo teško ukomponirati znakovni jezik i ples? 

Nije, tim više što smo radili na način da svi koristimo vlastitu praksu i dijelimo i preuzimamo neke situacije od partnera. Na neki način je svatko od nas proširio vlastiti vokabular, barem stjecanjem uvida.

 

Katarina, vama ovo nije prvi susret sa znakovnim jezikom i kulturom gluhih. Što vas je dovelo u svijet znakovnog jezika?

Moj brat je osoba s oštećenjem sluha. Dovela me potreba da podijelim s njim svoju glumu.

Do sada ste već radili s gluhim i nagluhim osobama kao predavač glume. Kako vam je raditi s gluhim i nagluhim osobama? Kakve su reakcije gluhih na radionice glume? 

Radila sam jedan kratak period, dok sam studirala u Sarajevu na akademiji scenskih umjetnosti. Njihove reakcije su odlične, puno su konkretniji u izboru radnji kad se radi o improviziranim scenama. 

Učite znakovni jezik u Sarajevu. Recite nam kakva je situacija što se tiče zainteresiranosti za znakovni jezik u Sarajevu ali i šire? Postoji li literatura za znakovni jezik i kvalitetno organizirane edukacije?

Znakovni jezik me učila moja prijateljica Alma, koja je članica kluba gluhih u Sarajevu. Učila sam ga za  vrijeme rada na jednom projektu. Sad svakodnevno učim nove riječi preko jedne odlične instagram stranice ‘’Znak za riječ’’. Za Sarajevo ne mogu tvrditi koliki je interes, s obzirom da sam tamo provela nekoliko godina i vratila se u Split.

 

Za kraj Vesna Mačković želi poručiti čitateljima:

Kao producenticu festivala u nastajanju – Međunarodnog festivala postavljanja pitanja – i umjetničku voditeljicu organizacije ARKTIK  – Institut za budućnost veseli me na domaćoj sceni producirati radove koji nisu “samo” ona lijepa umjetnost radi umjetnosti nego i radove koji govore o preslabo zastupljenim temama. ARKTIK – Institut za budućnost umjetnička je organizacija koja za svoju misiju ima produkciju socijalno osviještenih umjetničkih projekata i davanje glasa kroz umjetnost onim ljudima i temama koje se premalo čuje. ARKTIK je simbol nehumanosti prema planeti i civilizaciji, on je odraz općeg čovjekovog odnosa prema prirodi i životu, posljednji otok nade za čovječanstvo, a istovremeno i najava apokalipse koja nam slijedi ako se ne budemo brinuli o njemu. Mi smo ARKTIK, zajedno s njim tope nam se sve vrijednosti, kulturne, ljudske i civilizacijske. 

ARKTIK ima za cilj istraživati – manjine svih kategorija i raznovrsnih diskriminacija, ravnopravnost svih ljudi, pravo na dostojanstveno liječenje i starost, rasvjetljavanje lažne demokracije, sustava moći i odlučivanja, ravnomjernu raspodjelu resursa te štetnost i suvišnost ideje imovine i posjedovanja, brigu za okoliš i očuvanje planete, pravo životinja na život i slobodu.

Pozivamo sve zainteresirane za naš budući rad da se pretplate na pozivnice za naše premiere širom Hrvatske i svijeta putem mail newslettera https://www.arktik.eu/mail-lista-newsletter/ 

U pokušaju da budemo neovisni o državnom proračunu i da stvaramo daljnje umjetničke radove angažiranih tema pozivamo sve koji žele biti naša podrška da se uključe u donacijsku kampanju prilogom po želji, a o našim budućim planovima može se vidjeti u najavnom videu https://youtu.be/ui_AeM6RtU8 

Donacije su moguće u bilo kojem željenom iznosu putem Paypal sustava (nije potrebno da ste korisnik)

paypal.me/arktik2018

Ili bankovne uplate

Primatelj: ARKTIK

Mjesto: Zagreb

Opis transakcije: donacija

Banka: RBA

IBAN žiro-računa: HR2124840081135086114

 

Facebook: https://www.facebook.com/ARKTIKtheinstituteforthefuture/

 

 

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here