BEK: Soba s pogledom“: inteligentno, slojevito i duhovito štivo

0
45

„Soba s pogledom“: inteligentno, slojevito i duhovito štivo

BESPLATNI FORSTEROV KLASIK KAO NOVA KNJIŽEVNA POSLASTICA ZA DUGO TOPLO LJETO

 

Projekt BEK obogatio je svoju ponudu prijevodnih naslova s Forsterovim klasikom Soba s pogledom, koji se općenito smatra njegovim „najveselijim i najoptimističnijim“ romanom, a novi prijevod potpisuje Kristina Vlašić.

Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] (elektronickeknjige.com) novi prijevod klasika Edwarda Morgana ForsteraSoba s pogledom – koji potpisuje Kristina Vlašić.

 

Edward Morgan Forster jedan je od najpoznatijih engleskih romanopisaca (1879-1970), a pisao je i pripovijetke, eseje te libreta. Bio je nominiran za Nobelovu nagradu za književnost čak šesnaest puta. Kako je sam isticao, postao je pisac uglavnom zahvaljujući naslijeđenoj zakladi od osam tisuća funti (današnji ekvivalent od nešto manje od milijun funti) koja mu je omogućila lagodan, iako ne i rastrošan život te brojna putovanja. Svi Forsterovi romani doživjeli su cijenjene i zapažene filmske adaptacije.

Roman Soba s pogledom Edwarda Morgana Forstera objavljen je 1908. Odmah po izlasku izvrsno je prihvaćen i dobio je sjajne kritike te je, prevedeno u pojmove današnjice, postao bestselerom, iako ne razrađuje tada omiljene teme industrijskog napretka, političkih i kolonijalnih prilika, a u prvom planu nisu čak ni klasne razlike, uvijek omiljena tema engleske književnosti.

Radnja počinje u pansionu Bertolini u Firenci kamo je mlada Lucy Honeychurch doputovala u pratnji svoje rođakinje Charlotte Bartlett, starije usidjelice zadužene za brigu o mladoj djevojci. Lucy, kojoj ne saznajemo točnu dob, osjeća da se našla na životnoj prekretnici odrastanja – pokušava dokučiti tko je i što želi od života. U tome joj svjesno i nesvjesno pomažu ostali gosti pansiona, svi Englezi i već oblikovane osobe koji joj svojim karakterima, riječima i postupcima pružaju uvid u kojem je smjeru mogu odvesti određeni životni izbori. Firenca je grad u kojem Lucy počinje učiti putem pokušaja i pogreški – zbog jedne takve greške, poljupca koji joj u polju ljubičica udijeli mladi George Emerson, još jedan gost pansiona Bertolini, pod pritiskom svoje rođakinje djevojka mora otputovati: gotovo preko noći pobjeći u Rim.

U drugom dijelu Lucy, sada kod kuće u Engleskoj, sklapa zaruke s bogatim i uglednim poznanikom čiju su obitelj ona i rođakinja zatekle u Rimu. No zaručnici se ne poznaju dovoljno i zaruke se, uvelike zbog Lucy, neće kretati namjeravanim smjerom. U međuvremenu je, igrom slučaja, u mjesto u kojem Lucy živi došao George Emerson i unajmio kuću za svojeg ostarjelog, bolesnog oca…

Iako se ovaj roman često karakterizira kao ljubavni s elementima humora, to je samo površna, gotovo netočna interpretacija. Soba s pogledom u prvom je redu roman o Ljubavi samoj, o ljubavi čovjeka prema samome sebi, jer samo iz nje može nastati ljubav prema bližnjima i ljudima uopće.

 

Projekt BEK u prvom polugodištu 2022.

 

U okviru internetskog projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] tijekom prvog polugodišta 2022. godine objavljeno je 14 novih pjesničkih naslova, tako da je trenutno na mrežnim stranicama projekta od objavljenih 312 dostupno 278 naslova. U istom razdoblju, prema podacima servisa Google Analytics, mrežne stranice projekta zabilježile su 120.524 korisnika koji su online čitali 53.053 e-knjige te na svoje uređaje preuzeli još njih 36.112, što znači da su korisnici projekta tijekom prvog polugodišta 2022. ukupno čitali 89.165 e-knjiga.

Najčitaniji je prozni naslov u prvom polugodištu 2022. roman „Sloboština Barbie“ Maše Kolanović (2.316 čitatelja), a iza njega slijedi zbirka priča „100% pamuk“ Ivane Bodrožić (2.044)  te roman#Tuđi život“ Marine Vujčić (1.507). Najčitaniji pjesnički naslov je „Tri jeseni“ Ane Ahmatove (1.458 čitatelja), a iza njega slijede „Trickster“ Branka Maleša (906) i „Gledaj me u oči“ Marija Brkljačića (637). Najčitaniji publicistički naslov je „Četvrti svjetski rat/Drugačiji svijet je moguć!“ Dražena Šimleše (2.210 čitatelja), a iza njega slijede  „Mediji, propaganda i sistem“ Noama Chomskog (1.803) i „Zapisi iz treće kulture“ Darka Polšeka (1.400). Najčitaniji esejistički naslovi su „Razumijevanje filma“ Hrvoja Turkovića (1.746), „Barikade“ Borisa Budena (586) i „Pravo na lijenost“ Paula Lafarguea (390), dok su najčitaniji teorijski naslovi „Filmske vrste i rodovi“ Nikice Gilića (2.929), „Strukturalizam, semiotika, metafilmologija“ Hrvoja Turkovića (721) i „Mediji i kultura“ Katarine Peović Vuković (408). Čak 13 naslova zabilježilo je više od tisuću čitatelja tijekom prvog polugodišta 2022. godine, od već spomenutih Gilićevih „Filmskih vrsta i rodova“ sa skoro 3 tisuće čitatelja, do proznih zapisa Henryja Davida Thoreaua „Walden“ s 1.050 čitatelja.

Kao i prethodne 21 godine, projekt BEK nastavlja s objavljivanjem probranih naslova suvremene hrvatske književne produkcije, omogućavajući legalan i besplatan pristup djelima zaštićenim autorskim pravima.

U travnju je objavljen „ženski pjesnički blok“, a u lipnju „muški pjesnički blok“ – oba s po sedam pjesničkih naslova, od kojih je čak šest nagrađivano.

U okviru „ženskog pjesničkog bloka“ objavljene su zbirke „Sunce na šalteru“ Julijane Adamović, „Balada o neizrecivom“ Gordane Benić (Nagrada za književnost HAZU, 2018), „Ugovor s prašinom“ Lane Derkač, „Lunule“ Andrijane Kos Lajtman (Nagrada Dobriša Cesarić za najbolji neobjavljeni pjesnički rukopis, 2011), „Ornamenti pada“ Tomice Šćavine, „Bezbroj i druge jednine“ Nade Topić i „Mehanika peluda“ Martine Vidaić (Nagrada Ivan Goran Kovačić za najbolju zbirku pjesama u dvogodišnjem razdoblju, 2019).

U okviru „muškog pjesničkog bloka“ objavljene su zbirke : „Pobuna obješenih“ Tomice Bajsića, „100 komada“ Vlade Bulića (Nagrada SC-a za prvu knjigu, 2003), „Je li to sve“ Drage Glamuzine, „Nominativ“ Hrvoja Jurića (Nagrada Goran za mlade pjesnike, 1996), „Znak u sjeni“ Dražena Katunarića (Nagrada Dragutin Tadijanović, 2019), „Café Apollinaire“ Damira Šodana i „Mrtvom je jasno“ Ivana Zrinušića.

Naslovi objavljeni u okviru projekta BEK dostupni su trenutno, globalno i bez novčane naknade. Dosadašnjih 312 naslova čitano je i/ili preuzeto 2.425.174 puta, što znači da je u prosjeku po svakom naslovu zabilježeno više od 7.700 čitatelja. Ukupno hrvatskih proznih, pjesničkih i dramskih naslova je 270 (87%), dok su njih 155 (57%) pjesničke zbirke koje su u prosjeku čitane i/ili preuzete više od 4.900 puta po naslovu. Proznih je naslova 109 (40%), a u prosjeku su čitani i/ili preuzeti više od 7.500 puta po naslovu. Dramska naslova objavljena su tek četiri, s ukupno 38.260 čitanja i/ili preuzimanja. Dosad su 25 najčitanijih proznih, 15 pjesničkih te dva dramska naslova premašili 10.000 čitanja i/ili preuzimanja.

Besplatni naslovi dostupni su u četiri najraširenija formata za e-knjige (HTML, ePub, PDF i MOBI), omogućujući online čitanje i/ili preuzimanje na vlastite uređaje, čime je zajamčeno optimalno čitateljsko iskustvo na svim trenutno postojećim računalnim uređajima, nezavisno od dijagonale zaslona na kojima se e-knjige čitaju, kao i mogućnost ispisa na kućnim pisačima.

 

Projekt BEK financijski podržavaju Grad Zagreb i Ministarstvo kulture i medija RH.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here